Građevine

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kineski zid

Građevina je ostvarenje građevinske tehnike. Građevina obično zauzima stalno tj. fiksno mjesto na zemlji isto kao i druge prirodne tvorevine. Na taj način građevine nadopunjuju i mijenjaju krajolik na zemlji. Ljudi su izgradili mnoštvo građevinskih objekata u koje spadaju i zgrade čije veće ili manje skupine tvore sela, naselja i gradove. Isti su povezani čitavom mrežom cesta i željezničkih pruga na kojima su prirodne zapreke savladavane mostovima i tunelima. Ljudi su uredili mnoga pristaništa na obalama, regulirali rijeke, doveli vodu u bezvodne krajeve, stvorili umjetna jezera (akumulacije), prokopima spojili mora i oceane i td... Takvim djelima ljudi nadopunjuju i mijenjaju prirodu u svoju korist. Takva djela nazivamo građevinskim objektima. Građevinski objekti su plod građevinske tehnike.

Povezanost građevina sa tlom tj. njihovo fiksno mjesto na zemlji je glavna karakteristika po kojoj se djela građevinske tehnike bitno razlikuju od djela drugih grana tehnike. Građevine su npr. telegrafski stup i neboder i vodovod i autocesta. Građevina nije ni lokomotiva, ni čamac ni avion, pa ni tamburica premda se i te tvorevine grade.
Građevina je objekt na zemlji određene lokacije koji se sastoji od građevinskog dijela i ugrađene opreme, a zajedno čine tehničko tehnološku cjelinu.
Dio građevine je njezin segment koji može zasebno funkcionirati i kao segment predstavlja zasebnu tehničko tehnološku cjelinu.

Dizajn građevinskih objekata[uredi VE | uredi]

Gradnja kuće
Građevinski inženjer nije umjetnik, a umjetničko oblikovanje objekata ili dizajn je od velike važnosti kako bi se objekt ili građevina uspješno integrirala u sredinu koja može biti urbana ili u prirodnom okruženju. Kako bi se građevina uspješno integrirala i bila oku ugodna potrebna je, dakle, kreativna ruka arhitekta. Arhitektura je integrirana u građevnu tehniku i čini jedan njen važan segment.

Nastanak građevine[uredi VE | uredi]

  • Osnovne faze stvaranja građevine ili objekta su:
    1. Projektiranje - pod projektiranjem podrazumijevamo istražne radove dokumentiranje istih te izradu projektne dokumentacije.
    2. Građenje
      1. pripremni radovi - raščišćavanje terena, priprema gradilišta, dovod vode i struje, odvodnja vode...
      2. građevinski radovi - zemljani, tesarski, betonski, armirano-betonski, armirački, zidarski...
      3. završni radovi - krovopokrivački, bravarski, stolarski, limarski, sobo-slikarski, keramičarski, staklorezački, krovopokrivački...
      4. instalaterski radovi - grijanje, plin. struja, telefon, klima uređaji, vodovod, kanalizacija...
      5. ugradba opreme - ugradba svega što je potrebno za funkcioniranje nekog prostora; postrojenja, uređaji, strojevi, plakari, vješalice, sudoperi...
      6. ugradba gotovih elemenata - montažni proizvodi tj. prefabricirani elementi
    3. Održavanje - održavanjem se smatra očuvanje namjene građevine. Održavanje građevine podrazumijeva djelovanja i mjere koje su nužne za sigurnost i mehaničku otpornost građevine.

Tehnička svojstva bitna za građevinu[uredi VE | uredi]

Građevina mora zadovoljiti nekim osnovnim zahtjevima. Osnovni zahtjevi koji se nameću za neki objekt su slijedeći:

  1. Pouzdanost
  2. Mehanička otpornost i stabilnost
  3. Sigurnost u slučaju požara
  4. Zaštita od ugrožavanja zdravlja ljudi
  5. Zaštita korisnika od povreda
  6. Zaštita od buke i vibracija
  7. Ušteda energije i toplinska zaštita
  8. Zaštita od korozije i vanjskih utjecaja

Pouzdanost[uredi VE | uredi]

Pouzdanost je sposobnost građevine da izdrži sva predvidiva djelovanja, koja se javljaju pri normalnoj uporabi, te da zadrži odgovarajuća svojstva u predviđenom vremenu trajanja.

Mehanička otpornost i stabilnost[uredi VE | uredi]

Građevina mora biti projektirana tako da za vrijeme građenja i korištenja ne dođe do:
  • rušenja građevine i/ili jednog njezinog dijela
  • deformacije i progibi konstrukcijskih elemenata nedopuštenog stupnja
  • oštećenja građevinskog djela, objekata pored ili opreme uslijed deformacije nosive konstrukcije ili tla.

Sigurnost u slučaju požara[uredi VE | uredi]

građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se u slučaju požara:
  • očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena trajanja požara što je određeno propisima i normativima.
  • spriječi širenje vatre i dima unutar građevine
  • spriječi širenje vatre na susjedne objekte
  • omogući da osobe mogu ne ozlijeđene napustiti građevinu tj. da se omogući njihovo spašavanje
  • omogući zaštita vatrogasne postrojbe i /ili spasilačke službe
Sigurnost u slučaju požara možemo omogućiti slijedećim mjerama i postupcima:
  • izborom materijala koji ćemo ugraditi u objekat
  • izborom nosive konstrukcije ili sustava
  • primjenjivanjem tehničkih propisa
  • ugradbom protupožarnih sustava


Zaštita od ugrožavanja zdravlja ljudi[uredi VE | uredi]

Građevina mora udovoljavati zdravstvenim uvjetima i ne ugrožavati građane i okoliš.

Zaštita korisnika od povreda[uredi VE | uredi]

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se tijekom korištenja izbjegnu sve nezgode korisnika građevine, kao što su:
  • poskliznuća,
  • padovi,
  • sudari,
  • opekotine,
  • udari struje ili eksplozije.
Kako bi smo to postigli gradimo; propisana stubišta, ograde, parapete, odgovarajuće podne obloge, natpise sa upozorenjima i sl.

Zaštita od buke i vibracija[uredi VE | uredi]

Razina buke ne smije priječi dopuštene vrijednosti određene zakonom. Projektira se tako da se vodi računa o izboru materijala i izolaciji. Stropovi odnosno podovi su najveći prijenosnici udarne buke, stoga se tu mora obratiti posebna pažnja.

Ušteda energije i toplinska zaštita[uredi VE | uredi]

Građevina treba smanjiti gubitak topline, ali i spriječiti zagrijavanje unutrašnjosti uslijed vanjskih utjecaja. To postižemo izborom konstrukcije, materijala, dimenzija te smještanjem objekta odgovarajuće na lokaciju i dodavanjem toplinske izolacije. Danas se vodi velika briga o energetskoj učinkovitosti zbog nedostatnih količina energenata.

Zaštita od korozije[uredi VE | uredi]

Vitalni dijelovi građevine moraju biti zaštićeni od korozivnog djelovanja okoline, štetnog djelovanja oborinske i podzemne vode, kao i od agresivnog tla i zraka. Korozija je propadanje svih vrsta materijala. Koroziju možemo izbjeći izborom i kombinacijom materijala u projektu i kod izgradnje.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]