Gradec (Zagreb)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg "Grič" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, vidi Grič (razdvojba).
Gornji grad.
Pogled s Kule Lotrščak.

Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastao današnji Zagreb.

Godine 1242. je Bela IV. izdao Zlatnu bulu kojom grad proglašava "slobodnim i kraljevskim gradom na brdu Gradecu zagrebačkom". Od 1242. do 1266. je grad utvrđen bedemima i kulama, i njegov oblik i raspored ulica se do danas vrlo malo izmjenio. U srednjem vijeku je manji broj ulica imao imena: Srednja (danas Ćirilometodska), Blatna (Demetrova), Mesarska (Matoševa), Duga (Radićeva), Popovska (dio Opatičke).

Gradska vrata[uredi VE | uredi]

Gradec.

Grad je imao petora[1] odnosno šestora vrata,[2] troja veća i dvoja (troja) manja:

Veća vrata[uredi VE | uredi]

  • Mesnička (na zapadu)
  • Nova (kasnije Opatička, na sjeveru)
  • Kamenita (istok)

Manja vrata[uredi VE | uredi]

  • Poljska vrata (kod kule Lotrščak, na jugu)
  • Surove dverce (istok)
  • mala Mesnička vrata (na zapadu)

Veća vrata (Kamenita, Nova i Mesnička) bile su velike četverokutne kule ispod kojih se ulazilo u grad. Manja su bila jednostavnija i kroz njih su mogli proći samo pješaci. Ključeve vrata čuvali su građani koji su stanovali u njihovoj blizini. Prije zatvaranja vrata zvonilo bi četvrt sata u tornju zvoniku gradske vijećnice zvono Lotrščak, opominjući građane koji su se zadržali negdje izvan zidina da se odmah vrate svojim kućama.

Od svih vrata jedino su Kamenita sačuvana do danas.

Kulturnopovijesne građevine[uredi VE | uredi]

Središte Gradeca je Markov trg, na kojem se nalazi Crkva sv. Marka (izgrađena u XIII. stoljeću kao romanička građevina, u drugoj polovici XIV. stoljeća je pregrađena i dograđena, 1876–82., nakon potresa, obnovljena je u stilu neogotike), te Banski dvori sjedište Vlade Republike Hrvatske i s druge strane Trga sjedište Hrvatskog sabora. U blizini se nalaze Crkva svete Katarine (1620–31), isusovački samostan (1641–45; danas Galerija Klovićevi dvori), isusovačka akademija (1607. gimnazija, 1662. akademija), palača Zrinskih (XVII. st.), samostan klarisa (1647–50; danas Muzej grada Zagreba), barokna palača Vojković-Oršić-Rauch (XVIII. st.; danas Hrvatski povijesni muzej), palača Pejačević (1797; nekad kazalište, danas Hrvatski prirodoslovni muzej), Stara gradska vijećnica danas sjedište Gradske skupštine Grada Zagreba, palače Dverce, Paravić, Magdalenić-Drašković, Walter, Amadé, Ratkaj i dr. Izvan gradskih zidina, ali tik do njih sagrađena je 1247. kaptolski kanonici izgradili su veliku utvrdnu kulu Popov toranj. U nju su sklanjali sebe i svoje dragocjenosti u slučaju napada neprijatelja. Od 1903. u Popovom tornju nalazi se Zvjezdarnica Zagreb.

Gradec je spojen s Kaptolom 7. rujna 1850., čime započinje suvremeno doba uprave u Zagrebu.

Ustrojem gradske uprave nakon 1999. Gradec pripada u gradsku četvrt Gornji grad - Medveščak.

Muzeji[uredi VE | uredi]

Galerije[uredi VE | uredi]

Galerija slika[uredi VE | uredi]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Povijesni Spomenici Grada Zagreba, Monumenta historica civitatis Zagrabiae: Diplomata. 1400-1499, svezak 2, Ivan Krstitelj Tkalčić, Emilije Laszowski, Zagreb, 1895.
  2. Franjo Buntak, Povijest Zagreba, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1996., ISBN 953-6014-31-9


Koordinate: 45°49′00″N 15°58′26″E / 45.816667°N 15.97389°E / 45.816667; 15.97389