Gradec (Zagreb)

"Grič" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, vidi Grič (razdvojba).

Gornji grad

Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom nastao današnji Zagreb.

Godine 1242. je Bela IV. izdao Zlatnu bulu kojom grad proglašava "slobodnim i kraljevskim gradom na brdu Gradecu zagrebačkom". Od 1242. do 1266. je grad utvrđen bedemima i kulama, i njegov oblik i raspored ulica se do danas vrlo malo izmjenio. U srednjem vijeku je manji broj ulica imao imena: Srednja (danas Ćirilometodska), Blatna (Demetrova), Mesarska (Matoševa), Duga (Radićeva), Popovska (dio Opatičke).

Sadržaj

1 Gradska vrata
- 1.1 Veća vrata
- 1.2 Manja vrata
2 Kulturnopovijesne građevine
3 Muzeji
4 Galerije
5 Izvori
6 Galerija slika

[uredi] Gradska vrata

Grad je imao petora^[1] odnosno šestora vrata,^[2] troja veća i dvoja (troja) manja:

[uredi] Veća vrata

Mesnička (na zapadu)
Nova (kasnije Opatička, na sjeveru)
Kamenita (istok)

[uredi] Manja vrata

Poljska vrata (kod kule Lotrščak, na jugu)
Surove dverce (istok)
mala Mesnička vrata (na zapadu)

Veća vrata (Kamenita, Nova i Mesnička) bile su velike četverokutne kule ispod kojih se ulazilo u grad. Manja su bila jednostavnija i kroz njih su mogli proći samo pješaci. Ključeve vrata čuvali su građani koji su stanovali u njihovoj blizini. Prije zatvaranja vrata zvonilo bi četvrt sata u tornju zvoniku gradske vijećnice zvono Lotrščak, opominjući građane koji su se zadržali negdje izvan zidina da se odmah vrate svojim kućama.

Od svih vrata jedino su Kamenita sačuvana do danas.

[uredi] Kulturnopovijesne građevine

Središte Gradeca je Markov trg, na kojem se nalazi Crkva sv. Marka (izgrađena u XIII. stoljeću kao romanička građevina, u drugoj polovici XIV. stoljeća je pregrađena i dograđena, 1876–82., nakon potresa, obnovljena je u stilu neogotike), te Banski dvori sjedište Vlade Republike Hrvatske i s druge strane Trga sjedište Hrvatskog sabora. U blizini se nalaze Crkva svete Katarine (1620–31), isusovački samostan (1641–45; danas Galerija Klovićevi dvori), isusovačka akademija (1607. gimnazija, 1662. akademija), palača Zrinskih (XVII. st.), samostan klarisa (1647–50; danas Muzej grada Zagreba), barokna palača Vojković-Oršić-Rauch (XVIII. st.; danas Hrvatski povijesni muzej), palača Pejačević (1797; nekad kazalište, danas Hrvatski prirodoslovni muzej), Stara gradska vijećnica danas sjedište Gradske skupštine Grada Zagreba, palače Dverce, Paravić, Magdalenić-Drašković, Walter, Amadé, Ratkaj i dr. Izvan gradskih zidina, ali tik do njih sagrađena je 1247. kaptolski kanonici izgradili su veliku utvrdnu kulu Popov toranj. U nju su sklanjali sebe i svoje dragocjenosti u slučaju napada neprijatelja. Od 1903. u Popovom tornju nalazi se Zvjezdarnica Zagreb.

Gradec je spojen s Kaptolom 7. rujna 1850., čime započinje suvremeno doba uprave u Zagrebu.

Ustrojem gradske uprave nakon 1999. Gradec pripada u gradsku četvrt Gornji grad - Medveščak.

[uredi] Muzeji

Muzej grada Zagreba, Hrvatski prirodoslovni muzej, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Muzej prekinutih veza, Muzej Marton.

[uredi] Galerije

Galerija Klovićevi dvori, Galerija Kula Lotrščak, Galerija Gradec, Atelier Meštrović, Galerija ”Laval Nugent”.

[uredi] Izvori

↑ Povijesni Spomenici Grada Zagreba, Monumenta historica civitatis Zagrabiae: Diplomata. 1400-1499, svezak 2, Ivan Krstitelj Tkalčić, Emilije Laszowski, Zagreb, 1895.
↑ Franjo Buntak, Povijest Zagreba, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1996., ISBN 953-6014-31-9