Gradina (Sombor, Srbija)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Koordinate: 45°45′12″N 19°10′41″W / 45.753211°N 19.178138°W / 45.753211; -19.178138 Gradina je malo salašarsko naselje u okolini Grada Sombora kojem teritorijalno pripada zajedno s još 17 salaških naselja: (salaši Bilić, Bukovac, Centrala, Čičovi, Kozara, Lenija, Lugovo, Matarići, Milčić, Nenadić, Obzir, Radojevići, Rančevo, Rokovci, Šikara, Šaponje i Žarkovac). [1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Spominje se u 1749. u Elibertacijskoj povelji grada Sombora. Zabilježena je kao carski kameralni posjed koji je otkupljen za potrebe grada Sombora.[2]

Gradina je danas postala suvremeno naselje lijepo uređenih kuća i salaša koji su turistička atrakcija.[2]

Promet[uredi VE | uredi]

Kod Sombora se račva biciklistička staza Via Pacis Pannoniae / Panonski put mira koja povezuje Osijek i Sombor. Jedan krak vodi do naselja Šaponje, a drugi ka ovom salašarskom naselju i produžava do Malog Stapara u pravcu Kule, Vrbasa i Novog Sada.[3]

Povijest[uredi VE | uredi]

U srednjim stoljećima srednjeg vijeka, u vremenima prije osmanskih osvajanja, ovdje se nalazila crkva od koje su ostale ruševine,[4] i u Ivanovom Selu,[4] za koje se pretpostavlja da je bilo u Gradini. Kroz povijest ovo je naselje bilo pustarom, pa je opet oživljavalo.[4] Turski su ga popisi zabilježili kao dio Somborske nahije.[4] U graničarskim vremenima ovdje su graničari dobijali zemlje koje su smjeli obrađivati i gdje su se mogli nastanjivati.[4]

Kad je Sombor isposlovao status slobodnog kraljevskog grada 1749., morao je platiti otkupninu.[5] Nije imao dovoljno novaca, pa su gradski oci odlučili uzeti zajam.[5] Novac je pribavio hrvatski ban Adam Batthyány koji je zauzvrat postao vlastelinom ove pustare[5], Čičova, Šaponja i Ivanovog Sela za koje se pretpostavlja da se nalazilo u Gradini.

U 19. je stoljeću ovo zabilježeno kao naselje bunjevačkih Hrvata. Stoga je u Gradini bila otvorena jedna od prvih škola bunjevačkih Hrvata, a koja je djelovala od 1861. do 1880. godine.[6]

Gradina je bila jednim od mjesta somborskog kraja gdje je Radićev HSS imao svoje pristaše.[7]

Nakon Drugog svjetskog rata pojačalo se seljenje izvornih stanovnika izvan ovog naselja te doseljavanje novih, kao i u drugim naseljima somborske okolice, ali to nije ugrozilo hrvatsko obilježje ovog naselja.[4]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Zapadnobački okrug
  2. 2,0 2,1 Zelena mreža Vojvodine
  3. EkoForum
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 84, ISBN 86-03-99816-7
  5. 5,0 5,1 5,2 Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 77-78, ISBN 86-03-99816-7
  6. Ante Sekulić: Bački Hrvati, narodni život i običaji, JAZU, Zagreb, 1991., str. 118, ISBN 86-407-0059-1
  7. Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 83, ISBN 86-03-99816-7


Kucica.gif Nedovršeni članak Gradina (Sombor, Srbija) koji govori o naselju u Srbiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.