Gradska vijećnica u Sarajevu

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Gradska vijećnica u Sarajevu

Gradska vijećnica se nalazi u Sarajevu nedaleko od Baščaršije na Mustaj-pašinom mejdanu i predstavlja najljepši i najreprezentativniji objekt iz austro-ugarskog perioda građen u pseudomaurskom stilu. U ovom stilu rađena je većina objekata što ih je u Sarajevu ostavila austro-ugarska vlast, a sinonim je za austrougarski period u Bosni i Hercegovini i zaštitni znak tog vremena. Prvi projekt je uradio Karlo Paržik[1] , a kako se ovaj nije svidio ministru Benjaminu Kalaju, izrada novog je povjerena Alexandru Witteku. Kao uzor u izradi ovog projekta poslužila mu je džamija Kemala II zbog čega je dva puta odlazio u Kairo. Kako je Witek navodno, upravo zbog ovog projekta (nedovoljnog osvjetljenja u glavnoj auli zgrade), umno obolio i izvršio samoubojstvo, završetak njegovog projekta je povjeren 1894. godine Ćirilu M. Ivekoviću. Zajedno sa izradom i razradom projekta tekla je i izgradnja objekta od 1892. do 1894. godine. Gradska vijećnica službeno je krenula sa upotrebom 1896. godine.

25. i 26. kolovoza 1992. godine od strane JNA i VRS zapaljena je zgrada Vijećnice, a u vatrenoj stihiji je nestao Katalog nacionalne i sveučilišne knižnice Bosne i Hercegovine, oko 80 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o povijesti BiH. Unutrašnjost vijećnice je gotovo potpuno uništen u požaru koji je uslijedio nakon granatiranja.

Odlukom povjerenstva u sastavu Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik, 5. je rujna 2006. ova građevina proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[1]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 (bošnjački )Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika Odluka o proglašenju povijesne građevine - Gradske vijećnice u Sarajevu nacionalnim spomenikom BiH
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Gradska vijećnica u Sarajevu.