Gradski muzej u Bjelovaru
Gradski muzej u Bjelovaru nalazi se u središtu Bjelovara na Trgu Eugena Kvaternika. Osnovan je 1949. godine.
Muzej je osnovan pod nazivom "Oblasni muzej" na poticaj Oblasnog odbora Saveza udruženja borca NOR-a. Učitelj Rade Kovač prvi je sakupljao predmete za zbirku. [1] Bogatu zbirku sabrao je i Ivan Barešić. Kasnije su se istakli i Đuro Jakšeković, Zvonimir Lovrenčević, Artur Kully, dr. Antun Bauer, Ivan Barešić, dr. Rudolf Miculinić, Leo Fingerhut i dr. [2] Muzej mijenja ime u Gradski muzej 1962. godine. Do 1990. godine sakupljeno je oko 20.000 artefakata. Zbirka se i dalje sve više povećavala. Do 1991. godine muzej je imao i zbirku radničkog pokreta i narodne revolucije, a ostale zbirke postoje i danas: kultrurno-povijesna zbirka, prirodoslovna, arheološka i etnografska zbirka te Odjel nove povijesti s Domovinskim ratom. Muzej je temeljito obnovljen 2009. godine. Ima restauratorsku radionicu i knjižnicu.
U zgradi, gdje se nalazi muzej prije je bilo gradsko poglavarstvo. Na prvome katu zgrade, susreli su se car Franjo Josip I. i đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer 12. rujna 1888. godine. Tijekom susreta, Franjo Josip I. prigovorio je biskupu što je poslao brzojavnu čestitku u Kijev prigodom 900. godina pokrštavanja Rusa. Taj događaj nazvan je bjelovarska afera. Za vrijeme bjelovarskog ustanka 8. travnja 1941. godine, hrvatski vojnici 108. puka i narod srušili su jugoslavensku vlast i s balkona Gradskog poglavarstva (danas zgrada Gradskog muzeja), gradonačelnik Bjelovara Julije Makanec proglasio je u 18 sati uspostavu hrvatske države.
[uredi] Vidi još
- Bilogorska narodna nošnja se čuva u gradskom muzeju
[uredi] Vanjske poveznice
[uredi] Izvori
- ↑ Ivan Crnjak: Bjelovar i okolni krajevi, Školska knjiga, Zagreb 1989.
- ↑ http://www.bjelovar.hr/Kultura/Gradski-muzej.aspx
Koordinate: 45°53′55″N 16°50′36″E / 45.8985542583463°N 16.8434491753578°E
