Gradski muzej Bjelovar
| Gradski muzej Bjelovar | |
|---|---|
 Gradski muzej u Bjelovaru
| |
| Osnovan | 1949. |
| Lokacija | Trg Eugena Kvaternika 1 Bjelovar, Hrvatska |
| Ulaz | ponedjeljkom zatvoreno besplatan ulaz[1] |
| Ravnatelj | Marijana Dragičević |
| Kustos | Silvija Sitta,[2][3][4] Emilija Dragišić[5] Željko Sabol (bivši kustos, 1971.)[6] |
Gradski muzej Bjelovar nalazi se u središtu Bjelovara na Trgu Eugena Kvaternika. Osnovan je 1949. godine. Smješten je u jednokatnici staroga gradskog poglavarstva sagrađenoj 1832. godine.[1]
Muzej je osnovan pod nazivom "Oblasni muzej" na poticaj Oblasnog odbora Saveza udruženja borca NOR-a. Učitelj Rade Kovač prvi je sakupljao predmete za zbirku.[7] Bogatu zbirku sabrao je i Ivan Barešić. Kasnije su se istakli i Đuro Jakšeković, Zvonimir Lovrenčević, Artur Kully, dr. Antun Bauer, Ivan Barešić, dr. Rudolf Miculinić, Leo Fingerhut i dr.[8]
Muzej mijenja ime u Gradski muzej 1962. godine. Do 1990. godine sakupljeno je oko 20.000 artefakata. Zbirka se i dalje sve više povećavala. Do 1991. godine muzej je imao i zbirku radničkog pokreta i narodne revolucije, a ostale zbirke postoje i danas: kultrurno-povijesna zbirka, prirodoslovna, arheološka i etnografska zbirka te Odjel nove povijesti s Domovinskim ratom. U Galerijskom odjelu muzej sakuplja djela istaknutih hrvatskih umjetnika rođenih u Bjelovaru i okolici, slikara Naste Rojc, Ede Murtića, Ive Friščića i Minje Bosanca, kipara Vojina Bakića i Josipa Zemana te fotografa Toše Dapca.[1] Najvjernija donacija koju je muzej dobio slike su Zlatana Vrkljana, koji je mladost preveo u Bjelovaru.
Muzej je temeljito obnovljen 2009. godine. Ima restauratorsku radionicu i knjižnicu. U zgradi muzeja nalaze se i tri galerijska prostora s bogatom izložbenom djelatnošću: Galerija Nasta Rojc, Mala galerija i Galerija Koridor. Atrij muzeja ima pozornicu koja služi za koncerte klasične i zabavne glazbe, kazališne predstave, promocije knjiga i druga umjetnička i kulturna zbivanja na otvorenom.[1]
U zgradi, gdje se nalazi muzej prije je bilo gradsko poglavarstvo.[1] Na prvome katu zgrade, susreli su se car Franjo Josip I. i đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer 12. rujna 1888. godine. Tijekom susreta, Franjo Josip I. prigovorio je biskupu što je poslao brzojavnu čestitku u Kijev prigodom 900. godina pokrštavanja Rusa. Taj događaj nazvan je bjelovarska afera. Za vrijeme bjelovarskog ustanka 8. travnja 1941. godine, hrvatski vojnici 108. puka i narod srušili su jugoslavensku vlast i s balkona Gradskog poglavarstva (danas zgrada Gradskog muzeja), gradonačelnik Bjelovara Julije Makanec proglasio je u 18 sati uspostavu hrvatske države.
Vidi još[uredi | uredi kôd]
- Bilogorska narodna nošnja se čuva u gradskom muzeju
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Gradski muzej u Bjelovaru Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. ožujka 2010. (Wayback Machine)
- Gradski muzej Bjelovar
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d e Gradski muzej Bjelovar - Hrvatska na dlanu
- ↑ Zagreb, hrvatski ekskluzivni portal | Srećko Pospišil: Mala priča o čestitkama[neaktivna poveznica]
- ↑ Čestitke i pisanice > Bjelovarac.hr > Novosti | Bjelovarac.hr | Bjelovarski gradski list | Vijesti | Novosti | Rubrike | Kultura | Gospodarstvo | Zanimljivosti
- ↑ Pivnica.net - U muzej na pivo
- ↑ Otvorenje izložbe – Gradski muzej Bjelovar | Marija Puzak
- ↑ Knjižnice grada Zagreba - Željko Sabol – Knjižnice grada Zagreba (Objavljeno: 28. studenog 2011.)
- ↑ Ivan Crnjak: Bjelovar i okolni krajevi, Školska knjiga, Zagreb 1989.
- ↑ Gradski muzej u Bjelovaru :: Bjelovar.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. ožujka 2010. Pristupljeno 11. ožujka 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
.gif)