Grebaštica

Grebaštica
	Ploča na ulazu u Grebašticu
Država	Hrvatska
Županija	Šibensko-kninska
Općina/grad	Šibenik
Najbliži veći grad	Šibenik
Površina	18,2 km2
Koordinate	43°44′N 15°53′E / 43.74°N 15.89°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	890
– gustoća	49 st./km2
Poštanski broj	22010 Grebaštica (Šibenik)
Pozivni broj	+ 385 (0)22
Autooznaka	ŠI
	Grebaštica Grebaštica na zemljovidu Hrvatske

Grebaštica (tal. Sebenico Vecchio (Stari Šibenik)) je naselje u sklopu Grada Šibenika koja se sastoji iz Gornje i Donje Grebaštice.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Grebaštica je naselje u Šibensko-kninskoj županiji, smješteno u istoimenom zaljevu, 14 km južno od Šibenika. To je jedan od najdubljih zalijeva u šibensko-kninskoj županiji koji privlači nautičare tijekom cijele godine.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Naseljenosti na prostoru Grebaštice postoji od rimskih vremena, o čemu svjedoče brojni ostatci rimske arhitekture. U pisanim izvorima Grebaštica se prvi spominje 1298. godine kao "Grebac".

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Većinu čine Hrvati.

Naselje Grebaštica: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	317		310	319	367	396	425	538	714	830	907	788	774	837	893	937	890
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1869. podaci su sadržani u naselju Krapanj, kao i dio podataka u 1857. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Lokalno stanovništvo bavi se poljoprivredom, turizmom i ribarstvom. U zadnjih 15-ak godina turizam postaje kao glavna gospodarska grana.

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Najvažniji spomenici kulture grebaškog područja su svakako srednjovjekovni obrambeni zid smješten na poluotoku Oštrica i župna crkva Svete Marije i Svetog Petra. Oba spomenika kulture danas uživaju zaštitu Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Grebaštica pripada župi sv. Marija, koja pripada Šibenskoj biskupiji.

Obrambeni zid zvan “Bedem” na poluotoku Oštrica sagrađen je 1497. godine. Gradnju bedema sagrađenog protiv učestalih turskih navala financijski je potpomogao mletački dužd August Barbarigo. Zidine se prostiru s jedne strane poluotoka Oštrica na drugu, te su 6 – 9 m visoke i 60 – 80 cm široke. Prvotno su se zidine koristile kao sklonište od turskih napada, poslije su korištene kao karantena za oboljele od kuge. Tijekom 17. stoljeća se turska opasnost smanjuje, te obrambeni zid kao jedna od dvije obrambene mletačke fortifikacije gubi na važnosti.

Poslije su stanovnici Grebaštice koristili zidine kao sklonište od gusarskih napada britanskih brodova, a svoju funkciju je čitava fortifikacija izgubila kroz prvu polovinu 19. stoljeća. Danas se obrambeni bedem smatra simbolom mjesta Grebaštica, a poluotok Oštrica je, osim po fortifikaciji, također poznat i po muflonima, koji tamo borave.

Župna crkva Svete Marije i Svetog Petra dvojni je sakralni objekt funkcionalno povezan. Crkva Sv. Marije je sjeverni, a crkva Sv. Petra južni objekt. Obje crkve su građene od kamena. Crkva Sv. Petra je izgrađena u 15. stoljeću, a sagradio ju je jedan od prvih graditelja šibenske katedrale Sv. Jakova, Antonio Busato. U 17. stoljeću je uz crkvu Sv. Petra sagrađena crkvica Sv. Marije na mjestu prijašnje crkvice sagađene u 15. stoljeću, a koju su vjerojatno spalili Turci.