Gregorijanski kalendar

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Gregorijanski kalendar dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius) i danas je u uporabi kao primarni ili sekundarni kalendar u gotovo svim krajevima svijeta.

Povijest[uredi VE | uredi]

Po savjetu njemačkog astronoma Christophera Claviusa (Christoph Schlüssel) (1538.-1612.) i napuljskog fizičara i astronoma Alojzija Liliusa (Luigi Lilio Ghiraldi) (1520.-1576.), papa Grgur XIII. (1502.-1585.) je 24. veljače 1582. objavio reformu do tada postojećeg, julijanskog kalendara papinskom bulom Inter Gravissimas nazvanom po prve dvije riječi teksta.

Papinska bula sadržavala je sljedeće odredbe:

  1. Iz kalendara će se izostaviti 10 dana, tako da poslije četvrtaka 4. listopada 1582. slijedi petak 15. listopada.
  2. Prijestupna je svaka godina djeljiva sa 4, osim godina djeljivih sa 100 kod kojih su prijestupne samo one djeljive sa 400.
  3. Prijestupna godina ima jedan dan više od obične (koja ima 365 dana) koji se stavlja na kraju mjeseca veljače.
  4. Uskrs će se odsad izračunavati po novom pravilu, vezanom za novi kalendar.
  5. Prvi dan u godini bit će 1. siječnja.

Ovaj novi kalendar nazvan je po papi Grguru Gregorijanski. Po njemu je prosječna dužina trajanja godine smanjena na 365,2425 dana (365+97/400 = 365,2425 jer ima 97 prijestupnih godina na svakih 400) što daje grešku od 365,2425 – 365,2421890 = 0,00031 dan ≈ 26 sekundi. To znači da će se ova greška akumulirati na jedan dan za 1/0,00031 ≈ 3225 godina, odnosno nešto kraće jer se tokom vremena dužina trajanja solarne godina smanjuje, a greška povećava.

Razlika između Gregorijanskog i Julijanskog kalendara je ta što Gregorijanski ima 97 prijestupnih godina u svakih 400, a Julijanski 100. U Gregorijanski kalendar uvedeno je takozvano Sekularno pravilo da su godine djeljive sa 100 (sekularne godine) obične, osim ako su djeljive sa 400, u tom su slučaju prijestupne. To znači da su godine 1700., 1800., 1900., 2100., itd. prijestupne po Julijanskom, a obične po Gregorijanskom kalendaru. Danas razlika između Julijanskog i Gregorijanskog kalendara iznosi 13 dana, a nakon 2100. uvećat će se na 14 dana.

Uvođenjem Gregorijanskog kalendara, kalendarska godina je približena tropskoj najviše do tada.

Prigodna marka Njemačke pošte (1982.) na 400. obljetnicu gregorijanskog kalendara, rad Elisabeth von Janota-Bzowski

Kada je papa Grgur 1582. godine uveo novi kalendar, njega su odmah prihvatile Italija, Poljska, Portugal i Španjolska, a ubrzo i ostale katoličke zemlje. Zemlje Krune sv. Stjepana kojima je tada pripadao najveći dio Hrvatske prešle su na gregorijanski kalendar 1587. godine. Protestantske zemlje prešle su na Gregorijanski kalendar mnogo kasnije, a pravoslavne tek u 20. stoljeću, a do danas su već i neke pravoslavne crkve (Grčka, Rumunjska, Bugarska) prešle na ovaj kalendar, premda neke, kao Ruska i Srpska, i dalje ustraju na starom julijanskom kalendaru.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Wikitable kalendar
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Gregorijanski kalendar
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Gregorijanski kalendari


Sondagens datum.svg Nedovršeni članak Gregorijanski kalendar koji govori o kalendaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.