Gupčeva lipa

Izvor: Wikipedija
Pogled na Gupčevu lipu u jesen.

Gupčeva lipa nalazi se neposredno do mjesne crkve Sv. Jurja u Gornjoj Stubici i jedini je živi svjedok seljačke bune iz 1573. godine.[1]

Ispod njezinih grana je prema narodnoj predaji seljački vođa Ambroz (Matija) Gubec okupljao svoje istomišljenike i ustanike.[1]

  • Danas (2021.), Gupčeva lipa ima visinu od 9 m, opseg njezina debla iznosi 4,90 m, a prsni promjer 1,57 m.[2] Starošću i dimenzijama, karakterističnim izgledom, impozantnim granama i izbojcima, lipa predstavlja prirodnu rijetkost.
  • Lipa je značajna i kao povijesni spomenik, tako je 1957. godine proglašena spomenikom prirode[3] i stavljena pod zaštitu države te je zaštićeni spomenik kulture.[4]

Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]

  • Godine 2007. s ciljem osnivanja genofonda Gupčeve lipe sa stabla je odrezano pedesetak grančica za daljnje razmnožavanje i osiguranje potomstva,[1] a 2011. godine zasađeno je 57 sadnica Gupčeve lipe i zasnovan prvi Živi arhiv te vrste u Hrvatskoj.[5]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c S. Susović, Gornja Stubica: Gupčeva lipa dobiva nasljednika, Jutarnji list, 20. veljače 2007., preuzeto 19. srpnja 2012.
  2. Orezivanje Gupčeve lipe, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije, 3. kolovoza 2021., preuzeto 6. studenoga 2022.
  3. Gupčeva lipa, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije, preuzeto 19. srpnja 2012.
  4. Ivica Tomić, Lipa (Tilia), Hrvatske šume, broj 186., Godina XV., Zagreb, lipanj 2012., ISSN 1330-6480, str. 20.], preuzeto 19. srpnja 2012.
  5. Živi arhiv Gupčeve lipe u Hižakovcu, Gupčev kraj. TZ područja Donja Stubica i Gornja Stubica, preuzeto 19. srpnja 2012.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]