Gutenbergova Biblija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Foto jednog od primjeraka Gutenbergove Biblije u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu
Detalj ručnog crtanja u bibliji

Gutenbergova Biblija je tisak prvog prijevoda Biblije na latinski jezik tzv. Vulgata. Ta zasluga pripada Johannesu Gutenbergu iz Mainza koji je s radom započeo 1455. godine.

Vjeruje se da je ukupan broj primjeraka Biblije bio oko 180; 45 na pergamentu i 135 na papiru. Prije toga trebalo je oko tri godine da bi dovršila jedna knjiga, upravo koliko je Gutenbergu trebalo za sve ove primjerke. U svojoj verziji Biblije Gutenberg je koristio iluminacije. Zbog tog ručnog rada može se reći da je svaki primjerak Gutenbergove Biblije unikatan.

Biblija je napravljena u dvije inačice: jedna sa 42 retka po stranici a druga sa 36. Kada se govori o Gutenbergovo Bibliji misli se obično na onu sa 42 retka.[1] Neki stručnjaci, poput Richarda Schwaba i Thomasa Cahila, smatraju da je Biblija sa 36 retka starija i da je ona sa 42 retka tiskana kasnije.[2] Drugi npr. Richard W. Clement, smatraju da se Biblija sa 36 retka po stranici tiskala prvi put 1458., tri godine poslije Biblije sa 42 retka, ali je korišten stariji oblik slova.[3]

2003. postojalo je 11 kompletnih primjeraka Gutenbergove Bibilije očuvane na pergamentu. Postoji još jedan primjerak Novog zavjeta također na pergamentu. Osim toga postoji još 48 primjeraka otisnutih na papiru. Najviše kopija malazi se u Njjemačkoj: 11 primjeraka. U četiri grada postoje po dva primjerka Parizu, Moskvi, Mainzu i Vatikanu. U London su tri prijmerka Biblije a u New Yorku četiri.

Mjesta na kojima se čuvaju primjerci Biblije[uredi VE | uredi]

Belgija (1)

  • Bibliotheque Universitaire u Monsu (druga kopija na Leuvensovom sveučilištu je uništena)

Danska (1)

Francuska (3)

  • Bibliothèque nationale de France u Parizu (jedan od tri perfektna pergament primjerka)
  • Bibliotheque Mazarine u Parizu
  • Bibliotheque Municipale u Saint-Omer

Japan (1)

Poljska (1)

  • Biblioteka Seminarium Duchownego u Pelpinu

Portugal (1)

Rusija (2)

  • Ruska gradska knjižnica u Moskvi
  • Sveučilište Lomonosov u Moskvi

Švicarska (1)

  • Bibliotheca Bodmeriana u Colognyju

Španjolska (2)

  • Biblioteca Universitaria y Provincial u Sevilli
  • Biblioteca Pública Provincial u Burgosu

Ujedinjeno Kraljevstvo (8)

Njemačka (12)

SAD (10)

  • Library of Congress u Washingtonu
  • New York Public Library u New York Cityju
  • Pierpont Morgan Library u New York Cityju (jedan primjeran na pergamentu i dva na papiru)
  • Harvard University u Cambridge, Massachusetts
  • Beinecke Rare Book and Manuscript Library na sveučilištu Yale u New Havenu, Connecticut
  • The Scheide Library nq Princeton sveučilištu u Princetonu, New Jersey
  • Indiana University Library na Indiana University Bloomington u Bloomingtonu (samo Novi zavjet)
  • Harry Ransom Humanities Research Center na University of Texas at Austin u Austinu
  • Henry E. Huntington Library u San Marinu, Kalifornija
  • Bill Gates (osnivač Microsofta)vlasnik je jednog primjerka kojeg je kupio na aukciji 1994. za 30,8 mil. dolara

Vatikan (2)

  • Bibliotheca Apostolica Vaticana (Jedan primjerak na pergamentu i jedan na papiru)

Austrija (1)

  • Österreichische Nationalbibliothek u Beču

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Gutenbergova Biblija