Gvadalupa

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Gvadalupa
Guadeloupe
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
"Liberté, Égalité, Fraternité"
Himna
Marseljeza
Glavni grad Basse-Terre
Službeni jezik francuski
Državni vrh
 - Predsjednik Victorin Lurel
Površina
 - ukupno 1628 km2
 - % vode 0,26 %
Stanovništvo
 - ukupno (2008.) 410.000
 - gustoća 276/km2
Valuta Euro
Pozivni broj +590
Vremenska zona UTC -4
Internetski nastavak .gp

Gvadalupa (fra. Guadeloupe) je malo otočje u Antilima u Karipskom moru. Nalazi se otprilike 600 km sjeverno od obale Južne Amerike i 600 km istočno od Dominikanske republike. Nekada se zvao Karukera što znači "otok s lijepim vodama". Prekomorski je departman Francuske.


Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi ljudi koji su došli na Gvadalupu su bili američki indijanci iz plemena Arawaks, koji su naselili otok 300 godina prije naše ere i bavili se pretežito ribolovom i poljoprivredom. Otok je na svom drugom putovanju 14. studenog 1493. otkrio Kristofora Kolumba. Francuzi su kolonizirali otok 1635., na njega naselili afričke crnce koji su radili na velikim plantažama šećerne trstike koja je postala glavni ekonomski resurs na Gvadalupi. Otok su mnogo puta tijekom stoljeća otimali Britanci i ponovno osvajali Francuzi, da bi napokon 1815. Bečkim ugovorom otok pripao Francuskoj. Ropstvo je na otoku ukinuto 1848. Otok je postao prekomorski departman Francuske 19. ožujka 1946.

Administracija[uredi VE | uredi]

Pogled s Gvadalupe

Gvadalupa je samostalna administrativna regija i prekomorski departman Francuske (DOM- département d'outre-mer) s prefekturom u Basse-Terrei. Zajedno s Martinikom koji se nalazi oko 150 km na jugu i Francuskom Gvajanom koja se nalazi na sjeveru Južne Amerike čini Francuske Departmane Amerike (départements français d'Amérique-DFA). Gvadalupa je jedna od sedam ultraperifernih regija Europske Unije.


Zemljopis[uredi VE | uredi]

Položaj Gvadalupe u odnosu na Južnu Ameriku
Zeleno (crvena slova) su otoci koji spadaju pod Gvadalupu
Zemljovid Gvadalupskog otočja.

Gvadalupa se sastoji od pet otoka: Basse-Terre, Grande-Terre, La Désirade, Les Saintes i Marie-Galante. Također na sjeveru otok Sveti Bartolomej i francuski dio otoka Svetog Martina spadaju pod Gvadalupu. Basse-Terre je velik 848 km² i ima vulkanski reljef, dok je Grande-Terre velik 588 km² i ima brežuljkasti i nizinski reljef. Otoci su odvojeni malim kanalom kojeg zovu Rivière Salée, tj. Slana rijeka. Les Saintes se sastoje od 9 otočića od kojih su samo dva naseljena: Terre de Haut i Terre de Bas.

Ekonomija[uredi VE | uredi]

Ekonomija Gvadalupe ovisi o poljoprivredi, turizmu i industriji. Više od 50% izvoza čine banane. Industrija se većinom bavi proizvodnjom šećera i ruma.

Demografija[uredi VE | uredi]

Većina vjernika su katolici (95%), hinduisti (4%) i protestanti (1%). Francuskim se koristi 99% stanovništva. Godine 2005. populacijska tablica izgledala je ovako (448.000): gvadalupski kreoli 332.000 (govore francuski) i gvadalupski mestici 88.000 (francuski); Haićani 12.000; Francuzi 7.400; Tamili 4.500 (tamilski jezik); kreoli s Djevičanskih otoka (3.300, govore kreolsko-engleski) Dominikanci 500 (španjolski); Sirijski Arapi (700). Nešto nepoznatih.

Jezik[uredi VE | uredi]

Ma Gvadalupi se govore 4 jezika, od kojih je službeni francuski sa 7.300 govornika (2004.); ostali jezici su: gvadalupski kreolski francuski s 430.000 govornika (2001.); haićanski kreolski 12.000 (2004.); engleski 200 (2002).

Kultura[uredi VE | uredi]

Gvadalupska kultura je mješavina europske, indijske, afričke, južnoameričke i sirijsko-libanonske kulture.

Šport[uredi VE | uredi]

Lilian Thuram, jedan od najboljih francuskih obrambenih igrača, rođen je na ovom otočju.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of France.svg Portal Francuske – Pristup člancima s tematikom o Francuskoj.