Gvineja
Izvor: Wikipedija
|
République de Guinée |
|||||
|---|---|---|---|---|---|
|
|||||
| Geslo Travail, Justice, Solidarité (francuski: Rad, pravda, solidarnost) |
|||||
| Himna Liberté |
|||||
![]() |
|||||
| Glavni grad | Conakry | ||||
| Službeni jezik | francuski | ||||
| Vlada | |||||
| - Predsjednik | Moussa Dadis Camara | ||||
| - Predsjednik Vlade | Kabiné Komara | ||||
| Neovisnost | Od Francuske 2. listopada 1958. |
||||
| Površina | 75. po veličini | ||||
| - ukupno | 245.857 km² | ||||
| - % vode | 0 % | ||||
| Stanovništvo | 83. po veličini | ||||
| - ukupno (2006) | 9.690.222 | ||||
| - gustoća | 39,4/km² | ||||
| Valuta | gvinejski franak (100 centima1) | ||||
| Pozivni broj | 224 | ||||
| Vremenska zona | UTC +0 | ||||
| Internetski nastavak | .gn | ||||
| 1 izvan upotrebe | |||||
Gvineja je država u zapadnoj Africi. Na zapadu izlazi na Atlantski ocean, a na kopnu graniči sa sljedećim državama: Gvinejom Bisau i Senegalom na sjeveru, Malijem na sjeveroistoku, Bjelokosnom Obalom na istoku, Liberijom na jugu te Sijera Leoneom na jugozapadu.
U kolonijalnom razdoblju dio Francuske zapadne Afrike, Gvineja je umnogome tipična afrička država. Zajednica je više naroda koji su prisutni i u susjednim zemljama: do 1984. dominirao je narod Malinke (Mandingo) čiji je pripadnik bio prvi predsjednik Ahmed Sékou Touré, a od tada vodeću ulogu ima narod Susu iz kojeg potječe dugogodišnji predsjednik Lansana Conté; najmnogoljudniji su Fulani (Peuhl). Islam je religija gotovo cijelog stanovništva. U postkolonijalnom razdoblju politički sustav Gvineje bio je stabilan (samo dva predsjednika), ali autoritaran. Predsjednik Conté dopustio je u devedesetima nekoliko višestranačkih izbora koji nisu doveli do promjene vlasti. Krajem desetljeća ponovno su ojačale autoritarne tendencije. Predsjednik Lansana Conté je preminuo 23. 12. 2008. i nakon njegove smrti je došlo do napetosti u zemlji. Privremeni predsjednik je postao general Moussa Dadis Camara koji je obećao da će uvesti demokraciju.
Samo se 20% stanovnika ne bavi poljoprivredom, ali nepoljoprivredni sektor ostvaruje 75% BDP-a. Rudarstvo donosi većinu izvoznih prihoda – Gvineja je drugi po veličini izvoznik boksita i posjeduje 30% svjetskih rezervi. Važno je i dobivanje zlata i dijamanata. BDP je u 2004. iznosio 2.100 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
Alžir • Angola • Benin • Bjelokosna Obala • Bocvana • Burkina Faso • Burundi • Čad • Džibuti • Egipat1) • Ekvatorska Gvineja • Eritreja • Etiopija • Gabon • Gambija • Gana • Gvineja • Gvineja Bisau • Južnoafrička Republika • Kamerun • Kenija • Komori • Demokratska Republika Kongo • Republika Kongo • Lesoto • Liberija • Libija • Madagaskar • Malavi • Mali • Mauricijus • Mauritanija • Maroko • Mozambik • Namibija • Niger • Nigerija • Ruanda • Sejšeli • Senegal • Sijera Leone • Somalija • Srednjoafrička Republika • Sudan • Svazi • Sveti Toma i Princip • Tanzanija • Togo • Tunis • Uganda • Zambija • Zelenortska Republika • Zimbabve
Zavisni teritoriji i autonomne regije:
Ceuta • Kanari • Madeira • Mayotte • Melilla • Raspršeni otoci • Reunion • Sveta Helena2) • Zapadna Sahara
1) Djelomično u Aziji. 2) Uključuje i zavisna područja otok Ascension i Tristan da Cunha.
|
||||||||||
|
||||||||||||||||
Nedovršeni članak Gvineja koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
