Gvineja Bisau

Republika Gvineja Bisau; República da Guiné-Bissau
Zastava	Grb
	Geslo; Unidade, Luta, Progresso; (portugalski: Jedinstvo, borba, napredak)
	Himna; Esta é a Nossa Pátria Bem Amada
Glavni grad	Bissau
Službeni jezik	portugalski
Vlada
- Predsjednik	Malam Bacai Sanhá
- Predsjednik Vlade	Carlos Gomes Júnior
Neovisnost	Od Portugala 10. rujna 1974.
Površina	133. po veličini
- ukupno	36.120 km²
- % vode	22,4 %
Stanovništvo	147. po veličini
- ukupno (2006.)	1.442.029
- gustoća	51/km²
Valuta	CFA franak (100 centima)
Pozivni broj	245
Vremenska zona	UTC +0
Internetski nastavak	.gw

Gvineja Bisau je država u zapadnoj Africi. Na zapadu izlazi na Atlantski ocean, a graniči sa Senegalom na sjeveru i Gvinejom na istoku i jugu. Teritorij uključuje i obližnje otočje Bijagós.

Povijest [uredi]

U kolonijalno doba ova se zemlja zvala Portugalska Gvineja. Portugalci su nakon svoga dolaska, 1446. zemlju koristili kao centar za trgovinu robovima. Pošto je bila povezana s portugalskim Zelenortskim otocima, skupinom otoka na zapadu, godine 1879. postala je posebna kolonija. Zemlja je, za razliku od svojih susjeda, od 1963. do 1974. vodila rat za neovisnost, a poslije odlaska Portugalaca oslobodilački pokret PAIGC (Afrička stranka za neovisnost Gvineje i Zelenortskih Otoka) zadržao je politički monopol sve do 1999. s povremenim uplitanjem vojske.Prvi predsjednik je bio Luis Cabral. Od planova za ujedinjenje sa Zelenortskom Republikom odustalo se 1980. nakon što je mirnim državnim udarom vlast preuzeo João Bernardo Vieira koji je i pobijedio na prvim slobodnim predsjedničkim izborima 1994. Vieira je smijenjen 1999. poslije jednogodišnjeg krvavog građanskog rata u kojem mu je protivnik bio načelnik glavnog stožera vojske Ansumane Mané. Drugi, u siječnju 2000. slobodno izabrani predsjednik Kumba Iala također je smijenjen u državnom udaru 2003. Posljednji državni udar dogodio se u travnju 2010. godine kada je uhićen premijer Carlos Gomes Junior.

Gospodarstvo [uredi]

Gvineja Bisau je jedna od najsiromašnijih zemalja Afrike i svijeta. Poljoprivreda je glavna gospodarska grana, a izvozi se kešu orah i kikiriki. Osim tih grana također se gospodarstvo bavi i proizvodnjom kokosa, pamuka, ribarstvom i proizvodnjom drva. Poznato je i postojanje zaliha nafte, ali se još uvijek ne iskorištava. BDP je u 2004. bio 700 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Stanovništvo [uredi]

Zemlja ima 1.442.029 stanovnika (2006.)^{[nedostaje izvor]}, od čega su 1% bijelci ili mulati, a 99% crnci. Od afričkih naroda većinu čine narodi Balanta (30%) i Fula (20%). Osim njih u Gvineji Bisau živu i narodi Manjaca (14%), Mandinga (13%) i Papel (7%). Što se tiče religije većina građana je sklona poganskim vjerovanjima (65%), a ostali čine muslimani (30%) i kršćani (5%). Obrazovanost iznosi samo 42,4%. Većina radno sposobnih stanovnika je zaposleno u primarnom sektoru.