HKD Napredak
Hrvatsko kulturno društvo Napredak je udruga bosanskohercegovačkih Hrvata. Osnovni cilj Napretka je očuvanje i jačanje hrvatske nacionalne svijesti u Bosni i Hercegovini. Taj cilj se nastoji ostvariti promicanjem hrvatskog jezika i kulture, poticanjem obrazovanja i suradnjom s vjerskim ustanovama. Zato Napredak organizira i potiče brojne kulturne manifestacije i stipendira talentirane studente. Unutar Napretka djeluju mnoge kulturne i sportske organizacije. Sjedište Napretka nalazi se u Sarajevu. Trenutačni predsjednik Društva je dr. Franjo Topić.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, u vremenu naglog gospodarskog i kulturnog razvoja BiH nakon dolaska austrougarskih vlasti, među hrvatskim narodom u toj zemlji osjećala se snažna potreba za osnivanjem društva koje bi pomagalo i financiralo obrazovanje hrvatske mladeži. Kao rezultat te težnje nastala su dva društva kojima je poticanje obrazovanje bio osnovni cilj. Prvo je osnovano 14. rujna 1902. godine u Mostaru pod nazivom "Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike", a drugo 11. studenog iste godine u Sarajevu pod nazivom "Hrvatsko društvo za namještanje djece na zanate i u trgovinu". Prvi predsjednik u Mostaru je bio fra Radoslav Glavaš, a u Sarajevu privremeno prof. dr. Tugomir Alaupović. 1904. godine, sarajevsko društvo u naziv dodaje riječ "Napredak". Mostarsko i sarajevsko društvo ujedinjuju se 1907. godine, a pod nazivom “Hrvatsko prosvjetno i kulturno društvo Napredak” djeluje od 1914.. Pod ovim nazivom,1922. godine, društvo svojim članovima utemeljiteljima dodjeljuje plakete ukrašene simboličnim motivima i pročeljima zgrada društva u većim gradovima otisnutim u bakrorezu (vidi sliku).
Napredak nesmetano radi do 1949. godine kada ga totalitarna vlast Federativne Narodne Republike Jugoslavije ukida. Napredak je ponovno počeo s radom 29. rujna 1990. nakon što je u Sarajevu održana Obnoviteljska skupština. Tom je prigodom usvojen Statut kojim je redefinirana svrha Napretka u društvo za kulturno i prosvjetno djelovanje, te ekonomsko jačanje i socijalno podizanje Hrvatskog naroda. Danas ovo društvo ima oko 20.000 članova i mnoštvo ogranaka diljem BiH i Hrvatske.
[uredi] Napretkove podružnice
Napretkovo se djelovanje ostvaruje kroz podružnice koje postoje u gotovo svim bosanskohercegovačkim gradovima naseljenim Hrvatima. Podružnice Napretka u Bosni i Hercegovini su:
Banja Luka, Bihać, Bosanski Brod, Bosanski Šamac (u izgnanstvu), Brčko, Breza, Bugojno, Busovača, Čapljina, Derventa (u osnivanju), Doboj (povjerenstvo), Drvar, Fojnica, Glamoč, Gračac, Gradačac, Grude, Jajce, Kakanj, Kiseljak, Konjic, Kreševo, Kupres, Lukavac, Ljubuški, Maglaj, Modriča, Mostar, Neum, Novi Travnik, Odžak, Okučani, Orašje, Posušje, Potoci (Mostar, BiH), Prozor, Sarajevo - Dobrinja (povjerenstvo), Sarajevo - Novo Sarajevo (povjerenstvo), Stolac, Srebrenik, Široki Brijeg, Travnik, Tuzla, Uskoplje, Usora, Vareš, Visoko, Vitez, Zavidovići, Zenica, Žepče i Živinice.
Također, Napredak svoje podružnice ima i u mnogim hrvatskim gradovima, kao i u drugim državama sa značajnijom hrvatskom dijasporom. Podružnice Napretka izvan Bosne i Hercegovine su:
Beč, Bochum (povjerenstvo), Chicago, Detroit (povjerenstvo), podružnica za Crnu Goru, Donja Lastva (Boka kotorska), Dortmund (povjerenstvo), Dubrovnik, Essen (povjerenstvo), Esslingen, Rheinfelden (povjerenstvo), Graz, Hamburg, Hamilton, Imotski, Karlovac, Kassel, Knin, Linz, Ludwigsburg, Makarska, Malmö, Metković (u osnivanju), New York, Osijek, Poreč, Pula, Rijeka, Siegen (povjerenstvo), Split, Saint Louis, Šibenik, Ulm/Donau, Vancouver, Varaždin, Vodice (povjerenstvo), Zadar i Zagreb.
[uredi] Poznate osobe koje su bile "Napredkovi" stipendisti
- Ivo Andrić, književnik, nobelovac
- Vladimir Prelog, kemičar, nobelovac
- Gabrijel Jurkić, umjetnik
- Ismet Mujezinović, umjetnik
- Ivo Šeremet, umjetnik
- Mario Mikulić, umjetnik
[uredi] Graditeljske djelatnosti
U Sarajevu je društvo 1913. godine sagradilo impresivni Zakladni dom, popularno nazvan Napretkova palača. Na pročelju zgrade ističe se hrvatski grb i natpis NAPREDAK. Smatra se da je to jedna od najljepših sarajevskih građevina nastalih za vrijeme austrougarske vladavine. U svrhu namicanja novih sredstava i vođenja poslova oko izgradnje Zakladnog doma izabran je odbor u sastavu: Ante Tandarić, Anto Alaupović, Mijo Vučak, Ivan Renđec, Ljudevit Dvorniković, Nikola Krešić, Albert Draganić, Jozo Udovčić, Matej Kakarigi, Ivan Budimir, Dane Cvitković, Petar Maričić i Nikola Palandžić (vidi sliku). Danas je ta zgrada na privremenom popisu spomenika Bosne i Hercegovine.[1]
"Napredak" je imao sedam konvikata:
- u Sarajevu: "Kralj Tomislav", otvoren 20. lipnja 1920. (nacionaliziran, do danas nije vraćen "Napretku" (stanje u studenome 2002.), "Katarina Zrinjska" i "Zora Zrinjska"
- u Mostaru: "Kralj Petar Svačić", dograđen 1926/27. (nacionaliziran, do danas nije vraćen "Napretku" (stanje u studenome 2002.)
- u Banjoj Luci, otvoren 1934/35.
- u Osijeku, otvoren 1941/42.
[uredi] Vidi još
[uredi] Izvori
[uredi] Vanjske poveznice
- Službene stranice
- Slobodna Dalmacija Podlistak: Stotinu godina u službi čovjeka
