Hadrijanova vila

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Hadrijanova vila

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Hadrijanova vila
Flag of Italy.svg Italija


Tivoli na karti Italija
Tivoli
Tivoli
Lokacija Tivolija u Italiji
Godina uvrštenja: 1999. (23. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iii
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/907 UNESCO
Hadrijanova vila

Hadrijanova vila (talijanski, Villa Adriana) je veliki rimski arheološki kompleks u Tivoliju, Italija. Hadrianova vila je upisana na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi kao važna kulturna i arheološka lokacija, zajedno s obližnjom vilom d’Este. One su i važne turističke destinacije u Laciju. Vila je zbog ubrzanog prpadanja ruševina dospjela na UNESCOv popis 100 najugroženijih mjesta svjetske baštine na svijetu.

Povijest[uredi VE | uredi]

Serapeum

Rimski car Hadrijan je izgradio vilu u Tiburu (današnji Tivoli) kao mjesto za odmor od Rima u 2. stoljeću (oko 153. god.). Navodno, Hadrijan nije volio palaču na Palatinu zbog velike gužve i želio je mirnije mjesto za život iz kojega će vladati Carstvom. U tu svrhu je vila izgrađena poput stambene palače, a poštanski sustav je povezivao s Rimom.

Nakon Hadrijana, vilu su koristili i ostali carevi, a nakon pada Rimskog Carstva vila je djelomično uništena. U 16. stoljeću kardinal Ippolito II. d'Este je iskoristio mramor i skulpture iz ove vile kako bi uresio svoju obližnju vilu (Villa d'Este).

Proučavanje spomenika Hadrijanove vile odigralo je presudnu ulogu u otkrivanju elemenata antičke klasične arhitekture u renesansi i baroku. Također je značajno utjecala na mnoge arhitekte i dizajnere u 19. i 20. stoljeću. [1]

Godine 1998. otkrivena je monumentalni mauzolej Antinoja (Hadrijanovog ljubavnika koji se udavio u Egiptu)[2]

Arhitektura[uredi VE | uredi]

Hadrianova vila je kompleks od preko 30 građevina koji zauzima oko 1 km², većinom još neotkriven. Kompleks sadržava palaču, nekoliko termi, kazalište, hramove, knjižnice, državničke prostorije i odaje za dvorjane, pretorijansku gardu i robove.

Vila je bila najveći primjer rimskog Aleksandrijskog vrta kojemu je namjera bila da predstavi sveti krajolik. Tako vila sažima utjecaje drugih kultura, prije svega Grčke i Egipta.

Jedan od najbolje očuvanih dijelova vile je bazen Kanopus (Canopus, ime po egipatskom gradu u kojemu je bio hram posvećen SerapisuSerapeum) i vještačka špilja (Serapeum). Hadrijan, kao vladar koji je mnogo putovao i razumio se u arhitekturu, posudio je mnoge stvari, poput karijatida Canopusa ili skulptura egipatskog minijaturnog boga plodnosti Besa.

Grčko "Morsko kazalište" ima klasične jonske stupove, dok su kupola glavne građevine i korintski lukovi Canopusa i Serapeuma čista rimska arhitektura. Ovo “kazalište” se sastoji od okruglog trijema (portika) sa stupovima koji nose bačvasti svod, dok je iznutra polu-prstenasti bazen s otokom u sredini koji je nekada bio povezan s trijemom s dva pokretna mosta. Na otoku se nalazi mala rimska kuća (Domus) s atrijem, knjižnicom, triklinij (triclinium) i malo kupatilo.

Okolica također ima složenu mrežu podzemnih tunela koji su služili za promet sluga i namirnica iz jednog dijela u drugi. Nadzemni putevi su služili više rangiranim dvorjanima. kupole i bačvasti svodovi se nalaze posvuda; kupole parnih kupelji imaju okrugle otvore kako bi para mogla izlaziti, a podsjećaju na Panteon u Rimu, koji je također izgradio (i dizajnirao) Hadrijan.

Dekoracije[uredi VE | uredi]

Kazališne maske tragedije i komedije u podnom mozaiku vile, Kapitolijski muzej, Rim.

Mnoga umjentička djela su iskopana i obnovljena u vili (mramorna skulptura Antinoja, te mozaici iz kazališta i kupatila, ali i monoge kopije grčkih skulptura poput Ranjene Amazonke i egipatskih verzija rimskih božanstava i obratno). Većina ih je odnosena u Rim i mogu se vidjeti u Kaptolskom muzeju (Musei Capitolini) ili Vatikanskom muzeju (Musei Vaticani. Nažalost, brojne umjentine iskopane u 18. stoljeću su preprodavači umjetnina (poput Piranesija ili Gavina Hamiltona) prodali za umjentičke zbirke širom svijeta.

Slavna djela pronađena u vili su:

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. UNESCOv opis Hadrijanove vile
  2. Zaccaria Mari i Sergio Sgalambro, Antinoeion Hadrijanove vile: Interpretacija i arhitektonska rekonstrukcija, American Journal of Archaeology, Vol 3., br. 1, siječanj 2007.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Hadrijanova vila.

Koordinate: 41°56′31″N 12°46′31″E / 41.94194°N 12.77528°E / 41.94194; 12.77528