Haker

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Hakeri)
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg "Hacker" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, vidi Hacker (razdvojba).

Haker (eng. hacker) je pojam u računalstvu koji može značiti nekoliko stvari. Hakeri su osobe koje odlično poznaju računala, softver i hardver. Kao pojam veže uz sebe mnoge polemike u stručnim krugovima. Početak polemika je u pogrešnoj uporabi pojma u medijima gdje je česta slika o njima kao kriminalcima. Često ih se zamjenjuje s piscima virusa i uljezima koji upadaju u informacijske sustave. Hakeri su osobe koji vole kroz pozitivnu znatiželju istraživati granice onoga što je moguće, to često uključuje prepravljanje postojećih hardverskih i softverskih rješenja kako bi dobila novu funkciju ili otključala neku skrivenu.

Počeci hakerstva[uredi VE | uredi]

Vinton Cerf

Pravi početak hakerstva seže u 1969. godinu u kojoj su hakeri, Ken Thompson i Dennis Ritchie, napisali prvu verziju Unixa. Na čelu ARPANETA bili su postavljeni bivši sveučilišni profesori. Najvažniji dio rada je vodila Network Working Group, tj. grupa odabanih studenata sa sveučilišta. Radili su prema modelu otvorenog koda što znači da je svatko bio slobodan izreći svoju ideju na kojoj su kasnije timski radili. Izvorni kod cijelog rada i postignuća bio je javan kako bi ga drugi mogli upoznati i dalje razvijati. Krekerima su prethodili tzv. frikeri (eng. Phreaking=Phone+breaking) koji su tijekom šezdesetih godina pronašli način kako koristiti besplatno telefonske usluge. John Draper znan pod nadimkom ” Captain Crunch” jedan je od prvih frikera koji je 1971. godine otkrio da pomoću zviždaljke iz zobenih pahuljica koja proizvodi zvuk frekvencije 2.600 Hz može prevariti telefonsku centralu i telefonirati besplatno. Kad je uhvaćen, odlužio je 5 godina uvjetne kazne.

Akademski hakeri[uredi VE | uredi]

Akademske hakere odlikuje rad na slobodnom softveru i korištenje svog vlastitog imena što ih upravo razlikuje od hakera koji vole rad u tajnosti pod raznima aliasima. Razlikuju se uglavnom zbog različitog povijesnog razvoja. Neki od istaknutih hakera su Vinton Cerf, koji je odigrao važnu ulogu u gotovo svim razvojnim pomacima u tehnologiji Interneta i Richard Stallman, pokretač projekta za slobodan operacijski sustav, GNU.

Hakerska etika[uredi VE | uredi]

Hakerska etika se temelji na razmjeni stručnog znanja te pisanju slobodnog softvera radi lakšeg pristupa informacijama. Etički hakeri se bore protiv virtualnih kriminalaca i otkrivaju pogreške kako bi mogli ukloniti sigurnosne nedostatke sustava.

Krekeri[uredi VE | uredi]

Krekeri su informatički zanesenjaci koji pokušavaju istražiti nedovoljno poznate mogućnosti nove internetske tehnologije, a dio njih je motiviran kriminalnim pobudama. S obzirom na motive razlikujemo upravo hakere, tj. osobe koje iz neznanja ili znatiželje upadaju u tuđe sustave bez namjere da nanesu štetu, i krekere, tj. osobe s većim stupnjem znanja koje svjesno provaljuju u tuđe sustave u većini slučajeva iz koristoljublja (neovlašteno kopiranje podaci, prenošenje zloćudnih programa, mijenjanje ili brisanje postojećih podataka. Općenito, krekere možemo podijeliti u tri skupine:

  1. bijele - osobe koje svoje znanje koriste kako bi testirale i poboljšale programe te surađuju s proizvođačima softvera (white hats)
  2. crne - kriminalci koji namjerno uništavaju sustave (black hats)
  3. sive - kombinacija bijelih i crnih, npr. špijuni (grey hats)

Napadu krekera je izložen svatko. Teže uzrokovanju neugodnosti, problema, komplikacija i štete drugima. Sebe smatraju intelektualno superiornima ostaloj populaciji. Prema iskustvima Jedinice za suzbijanje kompjutorskog kriminala Scotland Yarda, hakeri su uglavnom muškarci, najčešće bijelci, u dobi od 15 do 30 godina, arogantni, nekulturni, neuredni, te često ljubitelji znanstvene fantastike.

Nedostatkom zakonske regulative kompjuterski kriminal se sve više širi. Nije se očekivalo širenje mreže pa se nije pazilo na sigurnost već je bila bitna efikasnost i funkcionalnost. Profesionalni računalni kriminalci često su plaćeni kao špijuni ili teže ostvarenju osobne materijalne koristi. Natječu se tko će biti originalniji i napraviti veću nepodopštinu. Ponekad vode prave međusobne “virtualne ratove”. Česti su i sukobi oko dokazivanja autorstva, a i međusobno se intenzivno špijuniraju.

John Draper
  • Kevin Mitnick

Kevin Mitnick je jedan od najpoznatijih hakera na svijetu, a poznat je i pod nadimkom “Condor”. Uhićen je 1995. godine zbog navodne provale u kompjutor Tsutome Shimomure, stručnjaka za sigurnost kompjutorskih sustava. Objavio je njegov broj kreditne kartice, a uhvaćen je u zajedničkoj suradnji FBI-a i Shimomure. Njihov sukob je zapažen kao jedan od najzanimljivijih priča o hakerskim napadima u povijesti. Taj njihov sukob je opisan u knjizi i filmu istog naziva, Takedown. Danas ima svoju tvrtku, Mitnic Security Consulting, putuje svijetom i obučava računalne administratore kako da se zaštite.

  • Cliff Stoll

Cliff Stoll je poznat po izvršenju prvog ozbiljnijeg napada na mreži. Godine 1986. upao je u mrežu ARPANET zbog greške u podacima o kompjutorima povezanim u mrežu, te je uspio kopirati podatke sa sveučilišnih, vojnih i vladinih kompjutora u SAD-u.

Morisov crv[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Računalni crv
Poznat je i napad iz 1988. godine poznat kao Morisov crv (eng. Moriss Worm) kojeg je stvorio Robert T. Morris. To je bio prvi automatizirani mrežni sigurnosni napad. Morris je prva osoba koja je osuđena po američkom Zakonu o kompjutorskoj prijevari i zlouporabi iz 1986. Osuđen je uvjetno na tri godine sa 400 sati rada i novčanom kaznom od 10. 500 dolara. Procjene Interpola kompjutorski kriminalitet se po počinjenim štetama nalazi odmah iza trgovine drogom i oružjem. Anonimnost je jedna od temeljnih karakteristika kompjutorskog kriminaliteta.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Himanen P. Hakerska etika i duh informacijskog doba, Zagreb : Naklada Jesenski i Turk, 2002.
  • Panian Ž. Bogastvo interneta, Zagreb : Strijelac, 2001.
  • Dragičević D. Kompjuterski kriminalitet i informacijski sustavi, 3. izd. Zagreb : IBS, 2004.
  • grupa urednika, Enter, 7/8 2008., izdavač: BUG d.o.o., ISSN 1333-7882

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]