Haršanj

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Haršanj [1] [2] ili Aršanj [3] (mađ. Nagyharsány) je pogranično selo u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 26,01 km četvornog.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se na 45° 50' 47" sjeverne zemljopisne širine i 18° 23' 32" istočne zemljopisne dužine, južno od Viljanske planine i jugozapadno od brda Szársomlya.

Aršanjac je 1 km sjeverozapadno, Palkonija je 3,5 km sjeverno, Fekete-hegy je 1,5 km sjeverno, Keveša je 3 km sjeveroistočno, Viljan je 3 km istočno-sjeveroistočno, Madžarboja je 5 km istočno, Tapoca je 1,5 km južno, a Naćfa je 2 km jugozapadno.

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Upravno pripada Šikloškoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7822.

Povijest[uredi VE | uredi]

U kasnom razdoblju brončanog doba su na haršanjskom području živjeli pripadnici pecelske kulture. Najstarije građevine na ovom području datiraju iz 2. stoljeća. Starorimsko naselje Cella Trichora je utemeljena u 4. stoljeću, a nalaze je 1962. našao dr Ferenc Fülep. Nađeno je selo, groblje i svetište.

Starorimska cesta koja je vodila iz Osijeka je vodila u pravcu Haršanja. Nije poznato koliko su stare ruševine utvrde koja se nalazi blizu vrha sa južne strane. Pouzdano se može reći da je izbor mjesta vrlo dobar, budući da se sa tog mjesta može nadgledati ravnica uz Dravu.

Selo se prvi put spominje 1223. first. Cesta koja vodi na sajam, određena za Haršanj 1247. govori da se radilo o trgovišnom naselju. To objašnjava važnost ovog naselja u Arpadovićevsko doba i kasniji brzi razvitak. 1249. je Bela IV. je darovao selu grofu Nikoli Dubičkom koji je sagradio gradinu na Szársomlyu.

Mjesto je bilo područjem sporova u 16. stoljeću. Odavdje se proširio kalvinizam diljem Ormánsága. Selo je bilo kalvinističko za sve vrijeme turske vlasti.

Najveća vjerska debata se ovdje odvijala 1574. između unitarijanista i kalvinista. U tijeku iste su kalvinisti objesili unitarijanističkog svećenika György Alvinczija. Turske vlasti su htjele smaknuti počinitelje, no pečuški unitarijanist György Válaszuti je molio za milost kod budimskog beglerbega. Odonda unitarijanisti obilježavaju Alvinczijevo mučeništvo i Válaszutijevo opraštanje.

Za vrijeme turske vlasti su stanovnici tog kraja i okolice bili Mađari. Prema tradiciji, bivši grad je nastao od župa Szántóváros, Dobányvárosból, Babócsa, Perecske i Sári.

12. kolovoza 1687. se ovdje odvila velika bitka. Karlo Lotarinški je vodio carsku vojsku od 60 tisuća vojnika protiv turske vojske od 80 tisuća vojnika koju je predvodio veliki vezir Sulejman-paša. Carske vojske su izvojevale veliku pobjedu koja je rezultirala krajem 150 godina duge turske vlasti u ovim krajevima Mađarske.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Na južnim obroncima je razvijeno vinogradarstvo, a na nižim područja ratarstvo.

Tupinolom je otvoren 1908.. Iz njega se vadila sirovina za bremensku cementaru.

Promet[uredi VE | uredi]

Kroz Haršanj prolazi željeznička prometnica Barča-Viljan. U selu se nalaze dvije postaje.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Aršanj (Haršanj) ima 1628 stanovnika (2001.). Mađari su većina. U selu živi 4% Roma i 0,7% Nijemaca. Rimokatolika je 70%, kalvinista je 18%, 0,6% grkokatolika, 0,2% luterana te ostalih.

Šport[uredi VE | uredi]

U Haršanju se tradicionalno održava natjecanje konjičkih zaprega [1][2].

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Hrvatski glasnik br.25/2008. László Sólyom i u Martincima, 19. lipnja 2008., str. 4
  2. 2,0 2,1 Hrvatski glasnik br.32/2007. 9. kolovoza 2007., str. 14
  3. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Page white acrobat.png(PDF)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]