Harghita (županija)

Izvor: Wikipedija
Županija Harghita
Grb županije Harghita
Država Rumunjska
Razvojno područje Centru
Povijesna regija Transilvanija
Županijsko središte Miercurea-Ciuc
Površina 6.639 km²
Stanovništvo 326.222(2002)
Gustoća stanovništva 52/km²
Registarska oznaka HR
ISO 3166-2:RO RO-HR
Pozivni broj (+40) x66 1
Službena stranica Županijsko vijeće
Prefektura
Karta
Administrativna karta s naznakom županije Harghita
1 Kod prijašnjeg državnog operatera, x=2
  Kod alternativnih telefonskih operatera, x=3

Harghita (mađarski: Hargita) je županija (judeţ) u Transilvaniji u Rumunjskoj. Njeno administrativno središte je grad Miercurea-Ciuc.

Susjedne županije[uredi | uredi kôd]

Demografija[uredi | uredi kôd]

U 2002. županija Harghita imala je 326.222 stanovnika. Gustoća naseljenosti bila je 52/km².

Po etničkoj pripadnosti:

Županija Harghita ima najveći postotak Mađara među županijama Rumunjske. Mađari u ovoj županiji pripadaju velikim dijelom regionalnoj zajednici Sikula. U većini naselja oni čine većinu stanovništva.

Sikuli su većinom rimokatolici, Rumunji pravoslavci, dok ostale mađarske skupine pripadaju reformiranoj (kalvinističkoj) i unitarističkoj crkvi.

Po vjerskoj pripadnosti, stanovnici županije dijele se na sljedeće grupe:

Godina Broj stanovnika županije[2]
1948 258,495
1956 273,964
1966 282,392
1977 326,310
1992 348,335
2002 326,222

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Okolica klanca Bicaz
Jezero Roşu

Cjelokupna površina županije Harghita iznosi 6,639 km².

Na najvećem dijelu teritorija županije nalaze se planine koje pripadaju Istočnim Karpatima. Među njima su i planine Ciuc i Harghita. Vulkanski platoi su također karakteristični za reljef ove županije. Stanovništvo velikim dijelom živi u dolinama rijeka.

Planine su vulkanskog porijekla pa je ovo područje poznato i po vrućim mineralnim izvorima. Županija Harghita je jedna od najhladnijih regija Rumunjske, iako ljeta znaju biti i vrlo tople.

U županiji Harghita izviru dvije vrlo važne rijeke, Moriš (rum. Mureş) i Olt. Izvori dviju rijeka udaljeni su jedan od drugog svega nekoliko kilometara, a dok Moriš teče prema zapadu do Tise, Olt teče prema jugu kako bi se ulijevao u Dunav. Rijeke Târnava Mare i Trnâva Mică također izviru u ovoj županiji.

Među prirodnim znamenitostima županije Harghita ističu se vulkansko jezero Svete Ane (kod grada Băile Tuşnad), jezero Lacu Roşu (kod grada Gheorgheni) i klanac Cheile Bicazului. Županija je poznata i po svojim toplicama.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Glavne industrijske grane županije su:

Turizam[uredi | uredi kôd]

Glavne turističke destinacije u županiji Harghita su:

Administrativna podjela[uredi | uredi kôd]

Županija Harghita dijeli se na 4 municipija (municipiu), 5 gradova (oraş) i 58 općine (comuna).

Municipiji[uredi | uredi kôd]

Gradovi[uredi | uredi kôd]

Općine[uredi | uredi kôd]

(Mađarski nazivi su u zagradama).

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Nacionalni zavod za statistiku, "Populaţia după etnie"Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. kolovoza 2009. (Wayback Machine) ("Populacija po etničkoj pripadnosti")
  2. Nacionalni zavod za statistiku, "Populaţia la recensămintele din anii 1948, 1956, 1966, 1977, 1992 şi 2002"Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. rujna 2006. (Wayback Machine)