Heinrich Rudolf Hertz

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Heinrich Rudolf Hertz

Heinrich Rudolf Hertz (Hamburg, 22. veljače 1857. - Bonn, 1. siječnja 1894.) je njemački fizičar po kome je mjerna jedinica za frekvenciju, herc (Hz) dobila ime. On je bio prvi koji je 1888. dokazao postojanje elektromagnetskog zračenja napravivši uređaj koji je proizvodio radio valove.

Hertz je rođen u Hamburgu, Njemačka u židovskoj obitelji koja je poslije preobraćena u kršćanstvo. Otac mu je bio savjetnik u Hamburgu, a majka doktorova kći. Za vrijeme školovanja u sveučilištu u Berlinu pokazao je veliki interes i intelekt za znanosti i jezike; a učio je arapski i sanskrit. Znanosti i inženjering studirao je u Dresdenu, Münchenu i Berlinu. Bio je učenik Gustava R. Kirchhoffa i Hermanna von Helmholtza. Diplomu je dobio 1880., a do 1883. ostao je Helmholtzov učenik. Tada je uzeo mjesto predavača na sveučilištu u Kielu. Stalni profesor postao je 1885. na sveučilištu u Karlsruheu i tu je otkrio elektromagnetske valove.

Potpis Heinricha Hertza

Nakon Michelsonovog eksperimenta 1881. (prethodnik Michelson-Morleyeva eksperimenta iz 1887.) koji je dokazao nepostojanje etera, Hertz je preformulirao Maxwellove jednadžbe i došao do novog otkirća. Tijekom eksperimentiranja otkrio je da elektro-signali mogu putovati kroz zrak, kao što su pretpostavili James Clark Maxwell i Michael Faraday, i to je bila baza za otkriće i izradu radija. Otkrio je i fotoelektrični efekt (koji je kasnije objasnio Albert Einstein) kada je primijetio da je električki nabijeno tijelo gubi naboj ako je izloženo djelovanju ultraljubičastog zračenja.

Hertz je preminuo od trovanja krvi u Bonnu u dobi od 37 godina.

Njegov nećak Gustav Ludwig Hertz dobio je Nobelovu Nagradu, a Gustavov sin Carl Hellmuth Hertz otkrio je ultrazvuk.