Heisenbergov princip neodređenosti
Izvor: Wikipedija
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima (literatura, web stranice itd.) Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih izvora. |
 |
Ovaj članak nema wikipoveznica ili ih ima premalo. Članak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove. |
Ako se u nekom trenutku istodobno mjere položaj i brzina čestice, tada se dobiju vrijednosti s određenim pogreškama, tj. rezultati mjerenja imaju neku neodređenost. Što se točnije mjeri. tj. rabe točniji mjerni uređaji, pogreške su manje. Prema klasičnoj fizici u načelu nema granice koja bi sprečavala sve veću i veću točnost mjerenja. Drugim riječima, u načelu bi bilo moguće izvesti mjerenje uz neodređenost rezultata mjerenja po volji malu. Međutim, prema kvantnoj fizici postoji fundamentalno ograničenje točnosti istodobnog mjerenja položaja i brzine čestice. To znači da nikad ne možemo istodobno po volji točno mjeriti i položaj i količinu gibanja čestice. Što točnije mjerimo položaj čestice, to će veća biti pogreška u mjerenju njezine količine gibanja i obratno.
To pravilo otkrio je 1927. godine njemački fizičar Werner Heisenberg i ona se zove Heisenbergovo načelo neodređenosti.
Heisenberg je pokazao da te neizbježne pogreške pri mjerenju nisu posljedica nesavršenosti mjernih uređaja, nego kvantnog svojstva tvari. Nema nikakve mogućnosti da se izbjegne ovo bitno ograničenje mjerenja.
[uredi] Vanjske poveznice
- The certainty principle (engl.)
