Hermann von Eichhorn

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hermann von Eichhorn
Generaloberst von Eichhorn.jpg
Opći životopisni podatci
Datum rođenja 13. veljače 1848.
Mjesto rođenja Breslau, Šleska
Datum smrti 30. srpnja 1918.
Mjesto smrti Kijev, Ukrajina
Nacionalnost Flag of the German Empire.svg Nijemac
Puno ime Hermann Gottfried Emil
von Eichhorn
Opis vojnoga službovanja
Godine u službi 1866..-1918.
Čin Feldmaršal
Ratovi Austrijsko-pruski rat
Prusko-francuski rat
Prvi svjetski rat
Važnije bitke Druga bitka na Mazurskim jezerima
Bitka na Naročkom jezeru
Vojska Flag of the German Empire.svg Njemačka
Rod vojske kopnena
Zapovijedao 10. armija
Odlikovanja Pour le Mérite

Hermann Gottfried Emil von Eichhorn (Breslau, 13. veljače 1848.Kijev, 30. srpnja 1918.) je bio njemački feldmaršal i vojni zapovjednik. Tijekom Prvog svjetskog rata zapovijedao je 10. armijom na Istočnom bojištu, te bio guverner Ukrajine.

Vojna karijera[uredi VE | uredi]

Herman von Eichhorn rođen je 13. veljače 1848. godine u obitelji generala Karla Friedricha von Eichhorna, visoko rangirana političara iz Mindena i Julie Schelling. Njegov djed Johann Albrecht von Eichhorn je također bio znameniti pruski političar i ministar kulture. Djed s majčine strane bio je znameniti filozof Friedrich Wilhelm Schelling. Eichhornov sin Wolf također se odlučio za vojni poziv, te je tijekom Drugog svjetskog rata služio u njemačkoj mornarici.

Eichhorn je stupio u vojsku 1866. godine, te je sudjelovao u Austrijsko-pruskom ratu i Prusko-francuskom ratu. Čin pukovnika dostigao je 1894. godine, general bojnikom je postao 1897. godine, dok je 1901. godine dobio čin general poručnika. Generalom pješaštva je postao 1905. godine, dok je čin general pukovnika dostigao 1913. godine. U razdoblju od 1897. do 1901. godine bio je načelnik štaba VI. korpusa smještenog u Breslau (danas Wroclaw u Poljskoj), dok je 1901. godine dobio zapovjedništvo 9. divizije. Godine 1904. dobiva zapovjedništvo nad XVIII. korpusom kojim je zapovijedao do 1912. kada je postao glavnim inspektorom VII. vojnog područja.

Istočno bojište[uredi VE | uredi]

U svibnju 1913. godine Eichhorn se ozlijedio prilikom pada s konja u blizini Metza. Iako je u potpunosti ozdravio do početka mobilizacije u srpnju 1914. godine, na početku rata nije mu dodijeljeno bilo kakvo zapovjedništvo iz razloga što su sva viša zapovjedna mjesta bila popunjena. Konačno, u siječnju 1915. uspio je dobiti zapovjedništvo nad jednim pukom, da bi tog istog mjeseca točnije 26. siječnja 1915. dobio zapovjedništvo nad novoformiranom 10. armijom. Kao zapovjednik 10. armije s istom se borio na sjevernom dijelu Istočnog bojišta.

Zapovijedajući 10. armijom Eichhorn je u veljači 1915. godine sudjelovao u Drugoj bitci na Mazurskim jezerima u kojoj je uništio gotovo cijeli ruski korpus. U kolovozu 1915. godine njegove jedinice zauzele su Kovno, za što je Eichhorn 18. kolovoza 1915. godine odlikovan ordenom Pour le Mérite. Njegove postrojbe nastavile su napredovati, te su zauzele Vilnu. Eichornova 10. armija je sudjelovala je u ožujku 1916. u Bitci na Naročkom jezeru u kojoj je odbila ruski napad koji je trebao olakšati pritisak na saveznike na Zapadnom bojištu. Početkom srpnja 1916. godine Eichhorn je dobio zapovjedništvo nad Grupom armija Eichhorn (Heeresgruppe Eichhorn) koja je formirana oko 10. armije čime je postao zapovjednikom svih njemačkih snaga u Litvi i Kurlandiji. Eichhorn je pritom zadržao i zapovjedništvo nad 10. armijom. U listopadu 1917. godine Eichhorn je sa svojom grupom armija započeo ofenzivu koja je rezultirala osvajanjem Rige i baltičkih otoka Ösel, Moon and Dagö za što je u prosincu 1917. godine promoviran u čin feldmaršala.

Guverner Ukrajine[uredi VE | uredi]

Nakon što je Rusija u ožujku 1918. godine potpisala Brest-Litovski mir i izišla iz rata, njemačke snage su ušle u Ukrajinu i Krim. Eichorn je 3. travnja 1918. godine dobio zapovjedništvo nad Grupom armija Kijev (Heeresgruppe Eichhorn-Kiew), te je istodobno imenovan vojnim guvernerom Ukrajine, tako da su ga prozvali "neokrunjenim kraljem Ukrajine". Glavni zadatak Eichhorna kao vojnog guvernera bio je što bolje iskorištavati prirodna bogatstva Ukrajine, što je Eichhorn, uz pomoć svojeg načelnika stožera generala Wilhelma Groenera, svesrdno i činio. Eichhorn je provodio oštru okupacijsku politiku, što je izazivalo sve više nezadovoljstva Ukrajinaca kojima je sve više smetala njemačka nazočnost u njihovoj zemlji.

Smrt[uredi VE | uredi]

Dana 30. srpnja 1918. godine Eichhorna je u Kijevu ubio Boris Mihajlovič Donski pripadnik lijevog revolucionarnog pokreta. Eichhorn je tako postao jedini njemački feldmaršal koji je tijekom Prvog svjetskog rata umro nasilnom smrću. Pokopan je na groblju u Berlinu gdje mu se grob nalazi neposredno do groba feldmaršala Alfreda von Schlieffena.

Grob feldmaršala Hermanna von Eichorna na groblju u Berlinu

Literatura[uredi VE | uredi]

Ronald Pawly, Kaiser's Warlords: German commanders of World War I, Osprey publishing, 2003., str. 41
Spencer Tucker, Priscilla Mary Roberts, The Encyclopedia of World War I, ABC-CLIO ltd, 2005., str. 390-391

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

(eng.) Hermann von Eichhorn na stranici First World War.com
(eng.) Hermann von Eichhorn na stranici Historyofwar.com
(eng.) Hermann von Eichhorn na stranici Prussian Machine
(njem.) Hermann von Eichhorn na stranici Deutschland14-18.de