Herodot

Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς

Svijet prema Herodotu

Herodot (grč. Ἡρόδοτος; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. - Turija, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.

Život

Herodot (484. - 424. pr. Kr.) je bio grčki povjesničar. Rodio se u imućnoj obitelji u Halikarnasu u Maloj Aziji odakle se preselio na otok Samos. Sa Samosa je krenuo na svoja duga putovanja po Maloj Aziji i egejskim otocima, u Perziju, na obale Crnog mora, u Makedoniju te Egipat. 444.g. pr. Kr. postaje građaninom grada Turija u južnoj Italiji, odakle putuje po Grčkoj držeći predavanja o svojim putovanjima.

Smatra se ocem povijesti jer prvi nastoji provjeriti istinitost i vjerodostojnost podataka koje zapisuje. Nazivaju ga ocem povijesti.

Bio je poznat kao logios koji je deklamirao priče (logoi). Putovao je Grčkom i pričao o bitkama, političkim indidentima i stranim zemljama, za što je bio i plaćen.

Povijest (Historiai)

U djelu „Povijest” („Historiai”) zabilježio je povijest i običaje naroda istočne obale Sredozemlja, a njegov rad označava začetke povijesnog istraživanja. Bio je velik putnik - tijekom 5. stoljeća pr. Kr. obišao je Perzijsko Carstvo, Egipat, Libiju, Siriju, Babiloniju, Suzu, Lidiju, Frigiju, Bizantij, Trakiju, Makedoniju i Italiju. Sve što je vidio i doznao postalo je građa „Povijesti”.

U „Povijesti” on traži uzroke grčko-perzijskih ratova te opisuje nastanak i razvoj perzijske države, povijest Egipta, Feničana i grčkih kolonija u Maloj Aziji. Događaje je pripisivao volji sudbine koja ravna i bogovima i ljudima. Djelo je podijeljeno na 9 knjiga po devet muza, a prva je nazvana prema muzi Klio, zaštitnici povijesti. Pisano je novojonskim narječjem i sastoji se od preko 1500 poglavlja.

Prvih se šest knjiga bavi rastom Perzijskoga Carstva, a posljednje tri knjige opisuju Kserksov pokušaj da osveti perzijski poraz nakon bitke kod Maratona i uključi Grčku u svoje carstvo. Djelo završava oko 479. pr. Kr., nakon što su Perzijanci pretrpjeli poraz u bitki kod Salamine.

Djela

• (engl.) Herodot na projektu "Gutenberg"