Hidrotehničke melioracije

Dijagrami prikazuju udio melioracijskih površina u Republici Hrvatskoj od ukupne površine tla i stupanj njihovog uređenja.

Hidrotehničke melioracije su skup hidrotehničkih i (agrotehničkih) mjera, aktivnosti i građevina kojima se ostvaruju optimalni uvjeti za razvoj biljaka.

• Hidrotehničke melioracije sastoje se od:
  • obrane od visokih voda,
  • površinske odvodnje,
  • podzemne odvodnje,
  • navodnjavanja.

Površine koje su uređene uređajima za odvodnju ili uređajima za odvodnju i navodnjavanje, nazivamo melioracijskim površinama.

Najpoznatije su melioracije u Hrvatskoj obavljene kod Vranskog jezera (kraj Biograda na Moru), na delti Neretve, na zapadu Čepićkog polja.

Povijesni razvoj hidromelioracijskih sustava

Slika prikazuje kopiju karte iz 1884. godine. Na slici se može vidjeti poplavno područje rijeke Vuke. Autor originalne karte - Joseph A. Knobloch civil ingenieur.

• 1876. god. “Društvo za regulaciju rijeke Vuke” osnovano u Osijeku
• 1881. god. “Društvo za regulaciju rijeke Karašice” osnovano u Donjem Miholjcu
• 1891. god. Zakon o vodnom pravu
• 1903. god. Prvi projekt podzemne odvodnje

Podloge za melioracijska istraživanja i radove

• Geodetske podloge
  • Geodetske podloge imaju obilježja visinske konfiguracije terena na kojima mogu biti vidljive postojeće građevine, infrastruktura, granice posjeda, korištenje zemljišta, vododjelnice.

Za melioracijske svrhe mogu biti korištena sljedeća mjerila 1:1.000, 1:5.000, 1:25.000, 1:100.000.

• Hidrološke podloge
  • Iz hidroloških podloga su potrebne količine Oborina za promatrano područje. Količine služe kao osnovni ulazni parametar mjerodavne količine vode za odvodnju. Za dimenzioniranje melioracijskih sustava potrebno je poznavati Povratna razdoblja s ITP krivulje.

Iz hidroloških podloga za melioracijska istraživanja potrebna je i Bilanca vode.

• Hidrografske podloge
  • podaci o prirodnim i umjetnim vodotocima
  • uzdužni i poprečni profili
  • maksimalni protoci i vodostaji-odvodnja
  • minimalni protoci i vodostaji-navodnjavanje
  • krivulje trajanja i učestalosti

• Meteorološke podloge
  • temperatura zraka (vode),
  • brzine vjetra,
  • vlažnost zraka,
  • trajanje sunčevog sjaja(insolacija)

• Pedološke podloge
  • hidropedološke karakteristike tla
  • hidraulička provodljivost tla
  • infiltracija

• Zahtjevi poljoprivredne proizvodnje
  • Plodored i plodosmjena

• Geomehaničke podloge
  • Za potrebe temeljenja građevina
  • Za potrebe uređenja dna i pokosa

• Ekonomske podloge
  • Elaborat ekonomske opravdanosti

Meliorativna pedologija

Pedologija je znanost koja se bavi izučavanjem tla kao poljoprivredno-proizvodnog prostora, a meliorativna pedologija je dio pedologije koji se bavi pitanjima temeljite izmjene i poboljšanja tla vodeći računa o individualnosti svakog područja – ukazuje na problem i daje potrebne parametre vezane uz tlo. Dani problemi s potrebitim parametrima imaju visoko značenje za melioracijska istraživanja.

Geneza tla je traženih podataka, a pokazuje uzroke i zakonitosti određenih pojava u tlu. Dok su pedogenetski faktori (klima, reljef, matični supstrat, živi organizmi i vrijeme) potrebiti za određivanje pedogenetskih procesa.

Pedogenetske procese možemo razvrstati u 4 osnovne grupe procesa, a to su:

• tvari koje tlo prima iz okoline - voda, kemijski elementi iz vode i atmosfere, org.tvar nastala biološkom aktivnošću, čestice donesene vjetrom.
• gubici iz tla (dvosmjerni)- ET, gubitak dušika - denitrifikacija, oksidacije, erozija, gubitak vode
• transformacija unutar profila -stvaranje humusa kemijsko trošenje mineralnih čestica.
• Premještanja - otopljenih tvari, aktivnošću faune, kružno kretanje biogenih elematata u tlu.

Klasifikacija tla

Pedološka klasifikacija prema, načinu vlaženja i kemijskom sastavu vode predstavlja važan segment pedoloških podloga. Tlo se dijeli na osnovne tipove i podtipove. Ovdje ću spomenuti samo osnovne tipove tla, a to su:

• Automorfna tla - nastaju u uvjetima deficitarnog i normalnog vlaženja oborinskom vodom koja se slobodno procjeđuje unutar profila (Aluvij).
• Hidromorfna tla - nastaju zbog prekomjernog vlaženja oborinskom vodom ili stranim vodama različitog podrijetla (kapilarne, poplavne, visoke podzemne vode, cijedne vode).
• Halomorfna tla – obuhvaćaju slana i alkalizirana tla nastala pod utjecajem nepovoljnih stranih voda.
• Suphidratična tla – nastaju u priobalnim područjima jezera i mora.

Potrebe za površinskom odvodnjom

U sljedećim slučajevima se javlja potreba za površinskom odvodnjom:

• kada imamo prirodne depresije bez mogućnosti gravitacijske odvodnje,
• kada imamo površine koje su često ili povremeno pod utjecajem stagnirajuće oborinske vode ili nereguliranih vodotoka,
• kada imamo površine pod utjecajem pritjecanja podzemnih voda,
• kada imamo površine slabo propusnog zemljišta,
• kada imamo učestalost intenzivnih oborina.

Vanjske poveznice

• Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u RH - PDF  Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. rujna 2007. (Wayback Machine)