Hipatija
Hipatija (grč. Ὑπατία, Hypatía) (Aleksandrija, o. 370. - Aleksandrija, o. 415.), grčka neoplatoničarska filozofkinja i matematičarka. Predavala je filozofiju, matematiku, geometriju i astronomiju.[1]
Kći je matematičara Teona iz Aleksandrije. Bila je pristaša Platonove filozofije, a oko 400. godine postala je voditeljica filozofske škole u Aleksandriji. Oko nje okupljali su se nekršćanski filozofi u Aleksandriji[2], privućeni njenom inteligencijom, elokvencijom, skromnošću i ljepotom.[3] Za progona cara Teodozija II. napali su je kršćani, pripadnici aleksandrijskog patrijarha Ćirila. Izvukli su je iz njezinih kola, svukli je do gola i odvukli do oltara, gdje su je raskomadali i potom spalili njene ostatke.[4] Nadgrobnu pjesmu spjevao joj je pjesnik Palada.
Djela su joj izgubljena, a vijesti o njoj sačuvane su kod njezinih učenika Sinezija i Damaskiosa. Poznata je i kao izumiteljica znanstvenih instrumenata, poput naprave za mjerenje gustoće tekućina.
[uredi] Bilješke
- ↑ Black, Jonathan, Tajna povijest svijeta, str. 234.
- ↑ Opća i nacionalna encklopedija u 20 svezaka, str. 252.
- ↑ Hypatia - Britannica Online
- ↑ Black, Jonathan, Tajna povijest svijeta, str. 235.
[uredi] Literatura
- Black, Jonathan, Tajna povijest svijeta, Tisak Zrinski, Čakovec, 2009. ISBN 978-953-14-0502-7
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. VIII., Pro Leksis, Zagreb, 2005. ISBN 953-7224-08-2
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Hipatija koji govori o osobi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
