Hiperborejci

Izvor: Wikipedija
Karta iz 1597. godine
U gornjem desnom kutu stoji natpis "Hyper Borei"

Hiperborejci (grč.: Hyperboreioi, lat.: Hyperborei) su mitski narod iz grčke i rimske mitologije koji obitavaju daleki sjever, gdje sunce nikada ne zalazi.[1]

Mitologija[uredi | uredi kôd]

Sukladno njihovu imenu, prijestolnica toga naroda nalazila se iznad zemlje boga sjevera Boreja (Hyper Borei). Neki od antičkih autora, kao što su Eratosten i Plinije, smatrali su da ta zemlja zaista postoji, ali je većina taj narod smatrala mitskim.

Hiperborejci su bili narod koji nije poznavao ratove i koji je živio sretno u izobilju, poštenju i mudrosti. Nisu imali nikakve međusobne sukobe i rasprave. Njihov životni vijek prelazio je tisuću godina, a ako bi tko odlučio da i prije toga okonča svoj život, bila bi priređena posebna svečanost pri kojoj bi izabranik skakao s visoke stijene u more.

Budući da je u zemlji Hiperborejaca vladao vječni mir i sunce je stalno sijalo, sam bog Apolon u jesen je dolazio u zemlju Hiperborejaca kako bi ondje proveo zimu. Početkom proljeća napuštao bi Hiperborej i vraćao se na kolima koja su vukli labudovi natrag u Delfe.[2]

Literatura[uredi | uredi kôd]

  1. V. Zamarovski, Junaci antičkih mitova, Leksikon grčke i rimske mitologije, Zagreb 1985., str. 149.
  2. J. Rendel Haris, 1925. "Apollo at the Back of the North Wind", Journal of Hellenic Studies 45.2 pp. str. 229.-242.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]