Homo rhodesiensis

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Homo rhodesiensis
Lubanja Homo rhodesiensisa otkrivena 1921.
Lubanja Homo rhodesiensisa otkrivena 1921.
Status zaštite

Raspon fosila: pleistocen
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Primates
Natporodica: Hominoidea
Porodica: Hominidae
Potporodica: Homininae
Tribus: Hominini
Rod: Homo
Vrsta: Homo rhodesiensis
Dvojno ime
Homo rhodesiensis
Woodward, 1921.
Područje života

Homo rhodesiensis ("rodezijski čovjek") je izumrla vrsta hominina koja pripada rodu Homo, opisan na temelju fosilnog nalaza tzv. lubanje Kabwe. Još morfološki sličnih ili istovjetnih ostataka pronađeno je u slojevima istog ili ranijeg razdoblja u južnoj Africi (Hopefield ili Saldanha), istočnoj Africi (Bodo, Ndutu, Eyasi, Ileret) i sjevernoj Africi (Salé, Rabat, Dar-es-Soltane, Djbel Irhoud, Sidi Aberrahaman, Tighenif). Starost ovih ostataka se kreće od 300 000 do 125 000 godina.

Neki znanstvenici smatraju da je Homo rhodesiensis istovjetna vrsta s Homo heidelbergensisom.[1][2][3]

Otkriće[uredi VE | uredi]

Replika lubanje Homo rhodesiensisa

Engleski paleontologArthur Smith Woodward je 1921. odredio fosilni uzorak Kabwe 1, poznat i kao lubanja iz Broken Hilla, ka referentni uzorak za Homo rhodesiensisa, dok ga danas većina znanstvenika klasificira kao Homo heidelbergensisa.[1][4] The Ovu je ljudsku lubanju pronašao švicarski rudar Tom Zwiglaar 1921. godine u rudniku olova i cinka Broken Hill, u sjevernoj Rodeziji (danas Kabwe, Zambija). Osim lubanje pronađena je i jedna gornja čeljust druge jedinke, križna kost, goljenična kost, i dva fragmenta bedrene kosti. U doba pronalaska ova je lubanja nazvana "rodezijski čovjek", ali danas ju se obično naziva lubanjom iz Broken Hilla ili lubanjom Kabwe.

Odnos između pronađenih kostiju nije u potpunosti jasan, ali smatra se da fosilna goljenična i bedrena kost pripada istoj jedinki kojoj pripada lubanja. Rodezijski čovjek datiran je između 125 000 i 300 000 godina starosti. Kapacitet lubanje iz Broken Hill skulla procijenjen je na 1 230 cm³.[5] Bada, & al., (1974.) objavili su rezultate izravnog datiranja ovog primjerka metodom racemizacije asparaginske kiseline na 110 000 godina.[6][7] Uništenje ovog paleoantropološkog nalazišta onemogučilo je datiranje putem geoloških slojeva.

Lubanja pripada izrazito robustnoj jedinki, s proporcionalno najširim očnim arkadama od bilo kojeg drugog fosila hominina. Opisano je da je imao široko lice, slično neandertalcu (širok nos i široke i izbočene očne arkade), te je često interpretiran kao "afrički neandertalac". Međutim, uzevši u obzir izrazito robustnu građu lubanje, moderna istraživanja otkrila nekoliko posrednih karakteristika između Homo sapiensa i neandertalca.

Klasifikacija[uredi VE | uredi]

Umjetnički prikaz života rodezijskog čovjeka.

U Africi postoji jasna razlika između ašelejenskog alata izrađenog prije i nakon 600 000 godina od današnjice. stariji alat bio je deblji i manje simetričan, dok je mlađi bio finije obrađen. Ova promjena mogla bi biti povezana s pojavom (300 000 godina kasnije) Homo rhodesiensisom u arheološkim zapisima, koji su možda pridonijeli ovom sofisticiranijem pristupu.

Rupert Murrill je proučavao odnos između lubanje Archanthropusa iz špilje Petralona u Grčkoj) i rodezijskog čovjeka. Većina stručnjaka danas smatra da se rodezijski čovjek može klasificirati pod vrstu Homo heidelbergensis iako su predložene alternativne klasifikacije kao Homo sapiens arcaicus i Homo sapiens rhodesiensis.

Po mišljenju Tima Whitea, vjerojatno je da je rodezijski čovjek predak Homo sapiensa idaltu, koji je pak predak Homo sapiens sapiensa.[8] Lubanja rodezijskog čovjeka je jedna od najstarijih lubanja čiji su zubi pokazali tragove karijesa. Čak deset zuba bilo je teško oštećeno karijesom, što bi moglo ukazivati na jaku infekciju prisutnu neposredno prije smrti. Jedan od uzroka smrti ove jedinke mogla bi biti jaka zubna infekcija ili moguća kronična upala uha.[1]

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Kabwe 1. The Smithsonian Institution's Human Origin Program. pristupljeno 2. studenog 2010.
  2. Stringer, Chris (2011.). The Origin of our Species, Penguin. ISBN 978-0-141-03720-2
  3. (2006.) From Lucy to Language, Simon & Schuster. ISBN 978-0-7432-8064-8
  4. (2012.) “The African Origin of Homo Sapiens”, A Companion to Paleoanthropology, John Wiley & Sons. ISBN 9781118332375
  5. Rightmire, G. Philip. The Evolution of Homo Erectus: Comparative Anatomical Studies of an Extinct Human Species Cambridge University Press, 1993. ISBN 0-521-44998-7, ISBN 978-0-521-44998-4.
  6. Bada, Jeffrey L., Roy A. Schroeder, Reiner Protsch, and Rainer Berger. Concordance of Collagen-Based Radiocarbon and Aspartic-Acid Racemization Ages PNAS abstract URL.
  7. Amino Acid Racemization Dating of Fossil Bones
  8. White, Tim D. (2003.). "Pleistocene Homo sapiens from Middle Awash, Ethiopia". Nature svezak 423 (broj 6491): str. 742. – 747..

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

  • Woodward, Arthur Smith (1921). "A New Cave Man from Rhodesia, South Africa". Nature svezak 108 (2716): str. 371. – 372..
  • Singer Robert R. and J. Wymer (1968). "Archaeological Investigation at the Saldanha Skull Site in South Africa". The South African Archaeological Bulletin svezak 23 (broj 3): str. 63. – 73..
  • Murrill, Rupert I. (1975.). "A comparison of the Rhodesian and Petralona upper jaws in relation to other Pleistocene hominids". Zeitschrift für Morphologie und Anthropologie svezak 66: str. 176. – 187...
  • Murrill, Rupert Ivan (1981.). Ed. Charles C. Thomas Petralona Man. A Descriptive and Comparative Study, with New Information on Rhodesian Man, Springfield, Illinois: Thomas. ISBN 0-398-04550-X
  • Rightmire, G. Philip (2005.). "The Lake Ndutu cranium and early Homo Sapiens in Africa". American Journal of Physical Anthropology svezak 61 (broj 2): str. 245. – 254...
  • Asfaw, Berhane (2005.). "A new hominid parietal from Bodo, middle Awash Valley, Ethiopia". American Journal of Physical Anthropology svezak 61 (broj 3): str. 367. – 371...