Hrvati u Makedoniji
Po popisu stanovništva provedenom 1994., u Makedoniji je te godine živjelo 2.248 Hrvata.[1] odnosno 0,1% stanovnika Republike Makedonije, dok se je prema popisu iz 2002. godine 2686 osoba izjasnilo kao Hrvati.[2] Brojka Hrvata u toj državi porasla je osobito u razdoblju od 1946. do 1980. godine, kad su brojni hrvatski časnici i dočasnici službovali u tadašnjoj socijalističkoj republici Makedoniji (u sastavu SFRJ).
Neki su tamo ostali trajno živjeti, a posljedica je i priličan broj sklopljenih mješovitih brakova, tako da je malo kompaktnih hrvatskih obitelji. No, nacionalna svijest Hrvata u Makedoniji je na visokoj razini, što svjedoči činjenica da su se u visokom postotku očitovali kao govornici hrvatskog jezika. Većina ih je katoličke vjeroispovijesti (oko 70 postotaka).
O dugotrajnoj nazočnosti Hrvata u Makedoniji i Grčkoj svjedoče i tamošnji toponimi, primjerice Arvati kod Donje Prespe, te Harvati na Atici i Harvation na Peloponezu, u Grčkoj.
U Makedoniji je Hrvata najviše u Skopju, Štipu i Bitoli. Manje skupine žive i po ostalim gradovima središnje i istočne Makedonije.[2]
Status makedonskih Hrvata je reguliran dvama međudržavnim sporazumima: Programom kulturne suradnje između Ministarstava kulture Republike Hrvatske i Republike Makedonije iz 1999. i Sporazumom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Makedonije o zaštiti prava hrvatske manjine u Republici Makedoniji i makedonske manjine u Republici Hrvatskoj iz 2007. godine.[2]
Biskup Smiljan Čekada je Hrvat[3][4] među makedonskim dobitnicima priznanja Pravednika među narodima (za vrijeme službe kao skopski biskup pod cijenu vlastitog života spašavao Židove iz logora). [5]
Sadržaj |
[uredi] Nakladništvo
- Hrvatska riječ, časopis iz Skoplja[6]
[uredi] Vidi
[uredi] Izvori
- ↑ HIC
- ↑ 2,0 2,1 2,2 ZHRM O nama
- ↑ Hrvatska riječ - Hrvatski biskup spašavao Židove
- ↑ Katolički tjednik Politicki i vjerski celnici podržali otvaranje spomen-centra žrtvama holokausta
- ↑ (engl.) Righteous Among the Nations Honored by Yad Vashem - Macedonia Preuzeto 16. veljače 2012.
- ↑ Hrvatski iseljenički zbornik 2010. Sanja Vulić: Perspektive nakladništva hrvatskih manjina, str. 161.
[uredi] Vanjske poveznice
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
