Hrvatska Klarija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hrvatska Klarija
Klarija - Radojevo
Koordinate: 45°44′N 20°45′E / 45.733°N 20.75°E / 45.733; 20.75Koordinate: 45°44′N 20°45′E / 45.733°N 20.75°E / 45.733; 20.75
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Srednjobanatski okrug
Općina Nova Crnja
Površina
 - Ukupna 42.8 km²
Visina 65 m
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 1.385
 - Gustoća 32 st./km²
Poštanski broj 23221
Pozivni broj 023
Registarska oznaka ZR
Zemljovid
Hrvatska Klarija na karti Srbija
Hrvatska Klarija
Hrvatska Klarija

Hrvatska Klarija ili Klarija (srp.: Radojevo, rum.: Peterda, mađ.: Klári)[1] je naselje u općini Nova Crnja u Srbiji.

Povijest[uredi VE | uredi]

Raspelo ispred Katoličke crkve

Povijesno gledano, selo se zvalo Klarija, i prije nego spajanje, postojala su dvije Klarije: Srpska Klarija i Hrvatska Klarija . U mađarskom izvori su one se spominju kao Szerbklári i Horvátklári (nalazi se na 20 ° 47 '21 "E i 45 ° 44' 48" N). Hrvatska Klarija dobila ime po hrvatskim naseljenicima (iz Turopolja), koje su tamo naselili Zagrebački biskupi na svoje posjede. Hrvati su živjeli u kompaktnom dijelu sela, oni su se polako, ali je očito u velikim količinama asimilirani. Selu je promijenjeno ime nakon Drugoga svjetskoga rata.[2]

U Klariju naseljeno je 11 obitelji i to: Jelačić (Nikola i Štefan) iz Degoja kod Topuskog, Acel Štefan, Milošići (Josip, Gabrijel), obitelji Pozojević – preseljeni tek 1828. godine iz područnja Kupe – naselje Slana gdje su imali velika imanja. Obitelj Nadazdy doselila se je iz Hruševca.[3]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Klarija se nalazi u Banatu u Autonomnoj pokrajini Vojvodinu, na samoj granici sa Rumunjskom i selom Hrvatska Keča.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2002. godine u naselju živi 1.385 stanovnika, od toga 1.082 punoljetna stanovnika, a prosiječna starost stanovništva iznosi 41,0 godina (39,3 kod muškaraca i 42,7 kod žena). U naselju ima 538 domaćinstava, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 2,57.[4]

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]