Hrvatska biskupska konferencija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Hrvatska biskupska konferencija (HBK), kao trajna ustanova osnovana od Apostolske Stolice je biskupska konferencija Katoličke Crkve kojima je sjedište u Republici Hrvatskoj.

Povijest[uredi VE | uredi]

Tijekom 1991. godine, nakon raspada SFRJ, Republika Hrvatska ostvarila je svoju državno-pravnu neovisnost i samostalnost. Sveta Stolica priznala je državu Hrvatsku 13. siječnja 1992. godine. Nakon toga, hrvatski episkopat izradio je prijedlog za ustanovljenje Hrvatske biskupske konferencije.

Sveta je Stolica, dekretom od 15. svibnja 1993. utemeljila za katoličke biskupije na području države Hrvatske – Hrvatsku biskupsku konferenciju (HBK) odobrivši njezin statut[1].

Za prvoga predsjednika HBK izabran je kardinal Franjo Kuharić, nadbiskup i metropolit zagrebački.

Statut HBK obnovljen je 5. veljače 2000. godine. Službu predsjednika HBK u dva je mandata (od 1997. - 2007. godine) obnašao kardinal Josip Bozanić, nadbiskup i metropolit zagrebački .

Na Plenarnom zasjedanju HBK u Gospiću (listopad 2007. godine) za predsjednika HBK izabran je msgr. Marin Srakić, nadbiskup i metropolit đakovačko-osječki. Potpredsjednici HBK su msgr. Josip Bozanić, nadbiskup i metropolit zagrebčki i msgr.Marin Barišić, nadbiskup i metropolit splitsko-makarski.

Na 45. zasjedanju HBK 14. studenoga 2012. za četvrtog predsjednika izabran je mons. dr. Želimir Puljić, nadbiskup i metroplit zadarski.[2]

Hrvatsku biskupsku konferenciju tvori 18 biskupija i Vojni ordinarijat. Biskupije su uključene u četiri metropolije: Đakovačko-osječku, Riječku, Splitsko-makarsku i Zagrebačku, dok je Zadarska nadbiskupija izravno podložna Svetoj Stolici.

HBK zajedno s Biskupskom konferencijom Bosne i Hercegovine (BK BiH), koja ima sjedište u Sarajevu, vodi skrb za dušobrižništvo hrvatskih katolikâ u inozemstvu i zajedno sastavlja Biskupsko povjerenstvo za Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu. Zajedničko im je i pitanje bogoslužnih knjigâ na hrvatskome jeziku. U tu svrhu te istodobno zbog usklađivanja opće dušobrižničke djelatnosti i razmjene iskustava, obje biskupske konferencije, u skladu kanonskim propisima o biskupskim konferencijama, jedanput godišnje imaju zajednički sabor.

HBK je punopravni član CCEE-a, a u COMECE-u ima status promatrača.

Članovi (abecedni popis)[uredi VE | uredi]

Umirovljeni hrvatski biskupi:

× mons. Marin Srakić

Ustanove i manifestacije[uredi VE | uredi]

HBK je utemeljitelj Hrvatskoga katoličkog radija.

Zajedno s tom radijskom postajom organizira hrvatski festival popularne kršćanske glazbe, Uskrs fest.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Statut Hrvatske Biskupske Konferencije
  2. www.hbk.hr, Zadarski nadbiskup Želimir Puljić izabran je danas, 14. studenoga 2012., na 45. redovitom plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije za predsjednika HBK., pristupljeno 14. prosinca 2012.

Vidi[uredi VE | uredi]

Vanjska poveznica[uredi VE | uredi]