Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
HNS Logo.svg
Predsjednik Vesna Pusić[1]
Glavni tajnik Srećko Ferenčak[1]
Potpredsjednik Ivan Vrdoljak[1]
Predsjednik Središnjeg odbora Predrag Štromar[1]
Predsjednik podlmadka Zvonimir Klobučar
Osnivač Savka Dabčević-Kučar[2]
Osnovana 13. listopada 1990.[2]
Država djelovanja Hrvatska
Ideologija liberalizam[4]
decentralizacija[4]
laissez faire[4]
Politički položaj ljevica
Nacionalna skupina Kukuriku koalicija
Međunarodna skupina Liberalna internacionala
Skupina u Europskom parlamentu Europska liberalna, demokratska i reformistička stranka
Sabor
15 / 151
Službene boje     
Službena stranica

Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati je hrvatska parlamentarna politička stranka.

Povijest[uredi VE | uredi]

Hrvatsko narodnjaštvo rođeno je u drugoj polovici 19. stoljeća, a njegovi idejni i politički utemeljitelji bili su Ivan Mažuranić i Josip Juraj Strossmayer. Narodna stranka je u 19. stoljeću prva u Hrvatskoj zagovarala liberalno-demokratske i građanske vrijednosti i institucije. Istovremeno, zagovarala je snažan nacionalni identitet koji se kroz svijest o vlastitoj povijesti, književnosti i njegovanje narodnog jezika u obrazovanju i javnom životu uspješno odupire germanizaciji. Njeni su utemeljitelji smatrali da hrvatski nacionalni identitet ne smije biti podređen i manje vrijedan, već samouvjeren, ravnopravan i zato otvoren u komunikaciji sa svim ostalim europskim nacionalnim identitetima. To su povijesni korijeni hrvatskog narodnjaštva i politička tradicija na koju se naslanja suvremena Hrvatska narodna stranka koja je osnovana 13. listopada 1990. godine. Prvom predsjednicom stranke postaje Savka Dabčević-Kučar, a u uže rukovodstvo stranke ulaze Miko Tripalo, Dragutin Haramija, Srećko Bijelić, Krešimir Džeba, Ivica Vrkić, Slavko Meštrović i Radimir Čačić, koji nasljeđuje predsjedničko mjesto u stranci 1994. godine. Sve njih tada je okupila vizija Hrvatske koju HNS do danas prema svojim tvrdnjama beskompromisno zastupa – moderna, građanska država jednakopravnih i zadovoljnih građana.

Nakon izbora 2000. godine HNS sudjeluje u koalicijskoj vladi te vodi najuspješnije ministarstvo. HNS i tadašnji ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić nakon četverogodišnjeg mandata Hrvatskoj u naslijeđe ostavljaju više od 300 kilometara autocesta te tisuće stanova iz programa poticane stanogradnje. Otvaranju autoceste prisustvovala je i Savka Dabčević-Kučar, koja je još 1971. godine upozoravala na nužnost izgradnje cestovne infrastrukture u Hrvatskoj.

2000. godine vodstvo stranke preuzima Vesna Pusić. Pod njezinim vodstvom HNS zagovara beskompromisnu politiku poštivanja ljudskih prava te izgradnju moderne građanske države, članice Europske unije. Principijelnost u zastupanju političkih stavova i sposobnost u preuzimanju odgovornosti i realizaciji projekata HNS-a prepoznali su i birači te stranka na izborima 2003. postiže najbolji rezultat u povijesti i upeterostručuje broj zastupnika u Saboru.

2000. godine održani su i predsjednički izbori na kojima je HNS-ov kandidat Stjepan Mesić izabran za predsjednika Republike. Svojim djelovanjem Stipe Mesić bitno je promijenio imidž i političku kulturu Hrvatske. Istovremeno, HNS 2001. godine postaje punopravnim članom Stranke europskih liberala (ELDR-a), a Vesna Pusić je obnašala dužnost potpredsjednica te stranke od 2006. do 2012. godine. HNS 2005. pokreće još jedan, dotad jedinstveni proces u Hrvatskoj – ujedinjuje se s LIBROM te dobiva dodatak imenu - liberalni demokrati.

2008. godine vodstvo stranke ponovno preuzima Radimir Čačić, čime stranka u vrijeme nadolazeće gospodarske krize naglašava važnu poziciju kada se govori o pitanjima gospodarskog oporavka i napretka Hrvatske, nudeći hrvatskoj javnosti konkretne i provedive projekte. Specifičnost HNS-a na koju je stranka posebno ponosna je da su sva tri predsjednika blisko i prijateljski surađivala dajući si međusobnu podršku u izgradnji stranke, ali i usmjeravanju hrvatske politike ka vrijednostima koje su kao pojedinci i stranka željeli ugraditi u vlastitu zemlju.

Vesna Pusić 2008. godine preuzima funkciju predsjednice HNS-ova Kluba zastupnika usmjeravajući njegov rad odgovornim i politički naprednim inicijativama, kojima zastupnici HNS-a redovito privlače pažnju javnosti. Vesna Pusić izabrana je i za predsjednicu Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom.

Na posljednje hrvatske parlamentarne izbore, 2011. godine, HNS je izašao u koaliciji sa SDP-om, IDS-om i HSU-om i osvojio četverogodišnji mandat. U aktualnoj Vladi su 4 ministra iz kvote HNS-a – prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić i ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš te Klub od 15 saborskih zastupnika na čelu s Jozom Radošem.

U ožujku 2012. godine za predsjednika HNS-a na 11. Izbornom saboru stranke ponovno je izabran Radimir Čačić, dok su za potpredsjednike stranke izabrani Vesna Pusić i Ivan Vrdoljak. Na 12. Izbornom saboru 23. ožujka 2013. za predsjednicu Hrvatske narodne stranke - liberalnih demokrata izabrana je Vesna Pusić. HNS danas ima više od 45 tisuća članova, organizacije u svim županijama i 496 podružnica u gradovima i općinama. Takva stabilna i djelotvorna mreža plod je dugogodišnjeg planiranja i rada na terenu. U stranci danas djeluje i više od 20 interesnih odbora u kojima članovi, u skladu s vlastitim znanjima i interesima, sudjeluju u formiranju stranačkih programa. Posebno aktivni su Mladi HNS-a te Ženska inicijativa. 2005. godine osnovana je HNS-ova Politička akademija u kojoj su se dosad obrazovale tisuće članova. Stranka od 2004. godine dodjeljuje nagradu za najboljeg aktivista ili aktivisticu nazvanu po Krešimiru Džebi, jednom od osnivača HNS-a i aktivnom sudioniku u izgradnji kulture kvalitetnog i odgovornog promišljanja hrvatske sadašnjosti i budućnosti, što je bila i ostaje trajna značajka stranke.



Tijela stranke[uredi VE | uredi]

  • Sabor HNS-a – najviše programsko, statutarno i izborno tijelo HNS-a
  • Središnji odbor HNS-a – najviše političko i programsko tijelo HNS-a
  • Predsjedništvo HNS-a – najviše izvršno-političko tijelo
  1. Vesna Pusić, predsjednica HNS-a
  2. Ivan Vrdoljak, potpredsjednik HNS-a
  3. Predrag Štromar, predsjednik Središnjeg odbora HNS-a
  4. Mladen Belicza, predsjednik Savjeta HNS-a
  5. Jozo Radoš, predsjednik Kluba zastupnika HNS-a
  6. Srećko Ferenčak, glavni tajnik HNS-a
  7. Radimir Čačić, predsjednik regionalnog saveza
  8. Krešimir Malec, predsjednik regionalnog saveza
  9. Ivica Mandić, predsjednik regionalnog saveza
  10. Nada Turina Đurić, predsjednica regionalnog saveza
  11. Srđan Gjurković, predsjednik regionalnog saveza
  12. Igor Kolman, glasnogovornik HNS-a
  13. Zvonimir Klobučar, predsjednik Mladih HNS-a
  14. Sonja Kőnig, predsjednica Ženske inicijative HNS-a
  15. Boris Blažeković, voditelj Političke akademije HNS-a
  16. Andrea Zlatar Violić
  17. Anka Mrak Taritaš
  • Predsjednik (predsjednica) – rukovodi, predstavlja i zastupa HNS, izvršava i provodi odluke nadležnih tijela HNS-a te odlučuje o tekućim poslovima vezanim uz neposredno upravljanje Strankom
  • Vesna Pusić
  • Potpredsjednici - HNS ima dvoje potpredsjednika koje bira Sabor HNS-a
  • Ivan Vrdoljak
  • Glavni tajnik – bira ga Središnji odbor HNS-a na prijedlog predsjednika
  • Srećko Ferenčak
  • Nadzorni odbor - ocjenjuje jesu li odluke i rad tijela i dužnosnika u suglasnosti sa zakonima i drugim propisima RH te da li se sredstvima Stranke raspolaže zakonito, uredno i namjenski.

Struktura stranke[uredi VE | uredi]

Hrvatska narodna stranka je organizirana prema teritorijalnom načelu te takvu organizaciju čine:

  • Regionalni savez – povezuje županijske organizacije HNS-a sukladno zemljopisnim, povijesnim, gospodarskim, kulturološkim i drugim tradicionalnim osobitostima hrvatskih regija
  1. Središnje-hrvatski regionalni savez
  2. Dalmatinski regionalni savez
  3. Istarsko-primorsko-goransko-ličko-senjski regionalni savez
  4. Sjeverozapadno-hrvatski regionalni savez
  5. Slavonsko-baranjski regionalni savez
  • Županijska organizacija – ustrojava se na području županije; HNS ima 21 županijsku organizaciju
  • Podružnica – temeljna organizacijska jedinica HNS-a koja se osniva za područje općine ili grada
  • Ogranak – osniva se na području mjesne samouprave ili općine u kojoj nema podružnice


Vidi još[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]