Hrvatska riječ (Sarajevo)
| Hrvatska riječ | |
|---|---|
| |
| Tip | Tjednik |
| Izdavač | Naša riječ d.o.o. |
| Glavni urednik | Ana Havel (prvih 7 godina postojanja tjednika) |
| Utemeljen | 1993. |
| Političko usmjerenje | poludesno krilo |
| Prestao izlaziti | nakon 5. studenoga 2001. (u tiskanom obliku) |
| Sjedište | Titova 9a Sarajevo, BiH |
Hrvatska riječ je sarajevski tjednik na hrvatskom jeziku, koji je izlazio od 1993. do 2001. godine. Prvi broj je ugledao svjetlo dana 27. kolovoza 1993. godine, ponajprije zahvaljujući inicijativi i naporima gospodina Zdravka Sančevića, hrvatskog iseljenika-povratnika iz Venezuele, u to vrijeme veleposlanika u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini i njegovim bliskim suradnicima. Tjednik je tijekom rata i kasnijih nekoliko godina vodila Ana Havel (1938. – 2012.), koja je bila i jedna od osnivačica HDZ-a BiH te zastupnica u Parlamentu BiH. Unatoč veoma teškim ratnim uvjetima, popunjena je redakcija, većim dijelom domicilnim suradnicima, i časopis je startao, uz dragocjenu pomoć vanjskih dopisnika. Tjednik, iako prvotno zamišljen kao dnevnik, isticao je u zaglavlju da je "nezavisni bh. magazin" i "prvi hrvatski politički tjednik iz BiH na Internetu". Iako u medijskoj i tjelesnoj blokadi poradi ratnih djelovanja, djelatnici tjednika Hrvatska riječ nastojali su prenijeti i objektivno interpretirati informacije koje su uz velike probleme nalazile put do Sarajeva. Među suradnicima Hrvatske riječi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine su brojna eksponirana i relevantna novinarska i pjesnička imena (primjerice Andrej Rora, urednik popularne Istrage, Ivan Šabić, Miljenko Karačić, Mile Pešorda) i brojni drugi. Urednička politika Hrvatske riječi je pratila i podržavala koncept prevladavanja političkih razmirica, često umjetno fabriciranih, unutar hrvatskog puka u BiH, ali i u Hrvatskoj. Hrvatska riječ prva je pisala o tri najmoćnija lobija koja vladaju Hercegovinom: Prlićevu, Jelavićevu i onom u kojem su neki pojedinci iz obitelji Lučić.[1] Poslije Ane Havel, list je uređivao Alenko Zornija.[1] Zadnji broj koji je izašao u tiskanom obliku je broj 373., od 5. studenoga 2001. godine.[2]
Nakon tog broja je ovaj tjednik prestao s tiskanim izdanjima iz financijskih razloga. Vodeći međunarodni oglašivač u BiH, SFOR, izostavio ih je iz svojih kampanja, premda je Hrvatska riječ jedini tjednik na hrvatskom, a do skorog vremena i općenito jedini list na hrvatskom jeziku u BiH,[1] a da nije bio tiskovina Katoličke Crkve. Sljedeće godine bile su neke inicijative da bi se list mogao ponovo tiskati.[1] Danas je zainteresiranima dostupno samo internetsko izdanje.
Današnje rubrike su Novosti (Svijet, Navodnici, Intervju, Dokumenti, Gospodarstvo, Home, Ljudi, Tehno, Analize), Kultura, Tradicija (Vremeplov), Tribina i Zrnca.[3]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d Razgovarao: Nebojša Dimitrijević Razgovor. Alenko Zornija, glavni urednik Hrvatske riječi, jedinog bih. tjednika na hrvatskome. Prijeti nam gašenje zbog duga od 10 tisuća maraka, Slobodna Dalmacija, 14. siječnja 2002.
- ↑ Hrvatska riječ Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. ožujka 2017. (Wayback Machine) O nama (pristupljeno 28. ožujka 2017.)
- ↑ Hrvatska riječ Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. rujna 2001. (Wayback Machine) Naslovnica (pristupljeno 28. ožujka 2017.)