Hrvatske oružane snage
| Hrvatske oružane snage |
|
|---|---|
Ratna zastava Nezavisne Države Hrvatske |
|
| Utemeljena | 1944. |
| Raspuštena | 1945. |
| Stožer | Zagreb |
| Vodstvo | |
| Vrhovni zapovjednik | Ante Pavelić |
| Minimalna starost | 18 godina |
| Novačenje | novačenje |
| Povezani članci | |
| Povijest | Drugi svjetski rat |
| Činovi | Činovi u Hrvatskim oružanim snagama |
Hrvatske oružane snage (HOS) ime je za vojne snage u NDH koje su nastale 1944. spajanjem Domobranstva i Ustaške vojnice. Ove snage su djelovale sve do poraza NDH u svibnju 1945.
Sadržaj |
Povijest [uredi]
Sjedinjenje Ustaške vojnice i Domobranstva [uredi]
Nakon uhićenja ustaškog krilnika Ante Vokića, Ante Pavelić i ustaški krugovi su preuzeli su potpuni nadzor nad svim oružanim snagama NDH. Odlučilo se stvoriti jedinstvenu vojsku koja bi bila prožeta ustaškim duhom i kojoj bi na čelu bili ustaški časnici.
U jesen 1944. započelo je spajanje Ustaške vojnice i Hrvatskog domobranstva u jedinstvenu vojsku što također označava i posljednje razdoblje u razvoju oružanih snaga Nezavisne države Hrvatske.
U već prije planiranih 17 divizija u sklopu triju zbornih područja ušli su i ustaški zdrugovi (brigade) a Zapovjedništvo Ustaške vojnice je rasformirano.
Kraj 1944. [uredi]
Do kraja 1944. ustrojeno je 16 divizija koje su bile raspoređene diljem NDH.
Na temelju zapovjedi Ministarstva oružanih snaga (MINORS) od 21. studenog 1944. počeo je proces nove reorganizacije oružanih snaga NDH u smislu njihova ujedinjavanja u "Hrvatske oružane snage" (HOS).
Početak 1945. [uredi]
Početkom 1945. počelo se povezivati nove ustaško-domobranske divizije u "zborove" te je do kraja ožujka 1945. stvoreno 5 zborova u koje je bilo svrstano 18 divizija. Tijekom ožujka i travnja sve su divizije bile raspoređene po zborovima a svaki zbor je bio sastava 3 do 4 divizije. Sastav zborova početkom travnja bio je slijedeći:
- I. Poglavnikov tjelesni zbor
- Zapovjednik domobranski general i ustaški pukovnik Ante Moškov
- 1. hrvatska udarna divizija, zapovjednici generali Šimić i Antun Nardelli
- PTS divizija (ili "tjelesna divizija"), zapovjednik general Mirko Gregorić
- 5. ustaška divizija (nastala iz V. ustaškog zdruga), zapovjednik general Rafael Boban
- II. ustaški zbor
- Zapovjednik domobranski general i ustaški pukovnik Vjekoslav (Maks) Luburić
- 1. divizija HOS-a (mješovita), zapovjednik general Julije Fritz
- 17. divizija, zapovjednik general Roman Domanik
- 18. ustaška udarna divizija, zapovjednik general Vladimir Majer
- Ustaška obrana (u rangu divizije, zapravo prošireni Ustaški obrambeni zdrug)
- III. ustaški zbor
- Zapovjednik domobranski general i ustaški pukovnik Artur Gustović
- 2. divizija, zapovjednik general Stjepan Peričić
- 7. divizija, zapovjednik general Stjepan Mifek
- 8. divizija, zapovjednik general Roman Domanik
- IV. ustaški zbor
- Zapovjednik domobranski general i ustaški pukovnik Josip Metzger
- 3. divizija, zapovjednik pukovnik Zdenko Begić
- 6. divizija, zapovjednik general Vladimir Metikoš
- 15. divizija, zapovjednik general Miland Čudina
- V. ustaški zbor
- Zapovjednik domobranski general i ustaški pukovnik Ivo Herenčić
- 10. divizija, zapovjednik general Ivan Tomašević
- 11. divizija, zapovjednik pukovnik Josip Aleksić
- 12. divizija, zapovjednik general Ivan Brozović
- 1. posadna divizija Zagreb
Svi zborovi (osim I.-og) su nosili naziv ustaški a njima su zapovjedali istaknuti ustaški zapovjednici. Divizije su bile ustaške, ponekad s nazivom udarne, zatim mješovite ustaško-domobranske s nazivom hrvatske, te jedna gorska, sastavljena od prijašnjih domobranskih gorskih zdrugova. Ostali tipovi divizija bili su posadna, sastavljena od vojnih obveznika starijih godišta, te doknadna, koje su čiinili vojni obveznici unovačeni 1944. i 1945.
Zborovi i divizije su tijekom 1945. mijenjali svoje položaje kako se mijenjalo tj. skraćivalo obrambeno bojište. Njemačkim snagama u NDH prijetilo je odsjecanje od glavnine i padanje u sovjetsko zarobljeništvo. Nakon pada Beča u sovjetske ruke 13. travnja 1945., Vrhovno zapovjedništvo njemačke vojske odobrilo je povlačenje njemačke Grupe armija "E" na zapad. To je uslijedilo nakon povlačenja njemačkih snaga iz Bosne i Hercegovine sjeverno od rijeke Save.
Svibanj 1945. [uredi]
Nakon proboja partizana na Bilogori 29. travnja 1945. zapovjednik Grupe armija "E", general Alexander Löhr naredio je povlačenje svih njemačkih snaga s prostora Karlovac-Zagreb-Varaždin prema Austriji. Zajedno s njima počele su se 8. svibnja 1945. povlačiti i snage HOS-a zajedno sa političkim čelništvom NDH. Povlačenje je trajalo do 15. svibnja kada su se snage HOS kod Bleiburga u Austriji predale britanskim snagama i položile oružje. Predaju je u ime Zapovjedništva HOS-a potpisao general Slavko Štancer. Odmah potom snage HOS-a su bile predane 3. jugoslavenskoj armiji te vraćene u Hrvatsku, gdje su tijekom Križnog puta najvećim dijelom poubijane.
Zanimljivosti [uredi]
- Ante Pavelić je 1951. formirao Vladu NDH u izbjeglištvu pri čemu je postavio Rafaela Bobana za ministra oružanih snaga.
- U izjavi o utemljenju Hrvatskog oslobodilačkog pokreta iz 1956. stoji da je HOP utemeljen kao nasljednik Hrvatskog ustaškog pokreta, Hrvatskih oružanih snaga, i Hrvatske stranke prava.
- HOS je također skraćenica za Hrvatske obrambene snage koje su djelovale od 1991. do 1993. tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj te rata u Bosni i Hercegovini. I taj HOS su pojedinci ponekad nazivali Hrvatske oružane snage.
Unutarnje poveznice [uredi]
Literatura [uredi]
- Jug, Damir: Oružane snage NDH: Sveukupni ustroj