Hrvatski franjevački biografski leksikon
Hrvatski franjevački biografski leksikon u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža iz 2010. godine, jednosveščana je monografija posvećena franjevcima na hrvatskom povijesnom, narodnom i kulturnom prostoru. U Leksikonu se mogu naći podaci o radu i životu oko dvije tisuće osoba, njihovu vjerskom, crkvenom, kulturnom, prosvjetnom, znanstvenom, gospodarskom, političkom, ali i humanitarnom radu, a riječ je o franjevcima i franjevkama koji su rođeni, djelovali ili umrli u hrvatskoj sredini. Zastupljene osobe istaknute su u društvenom i javnom životu (pisci i pjesnici, teolozi i filozofi, prosvjetni, pastoralni i karitativni djelatnici, umjetnici) te osobe sveta života i crkveni upravnici. Leksikon sadrži i biografije istaknutih osoba oko čijeg djelovanja ili shvaćanja tog djelovanja postoji kontroverza.
Knjiga je svojevrsna povijest Reda na hrvatskom prostoru izložena kroz djelovanje pojedinca u formi 2051 leksikonske biografije, koje vjerno prikazuju prinos pojedinca smještena u vrijeme, prostor i svoju redovničku zajednicu, hrvatskoj kulturi, pismenosti, znanosti i vjerskom identitetu.
Leksikon je objavljen povodom obilježavanja 800-te obljetnice utemeljenja franjevačkoga reda i gotovo punih 800 godina franjevačke prisutnosti na hrvatskom narodnom, političkom, kulturnom i crkvenom području, kao zajedničko djelo Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i Vijeća franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Leksikon je tiskan na 589 stranica i sadrži 2051 članak u 48779 redaka. Članke je pisalo 99 autora, a nižu se abecednim redom, osmišljeni prema biografskom načelu. U bibliografskom dijelu navode se podaci o autorskome djelu i literatura.
Leksikon pruža neprocjenjiv prinos poznavanju kronotaksi biskupa u hrvatskim biskupijama, a potiče i na daljnji studij srednjovjekovnog biskupijskog ustrojstva Crkve u Hrvata.
Hrvatski franjevački biografski leksikon je izdan u nakladništvu Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža 2010. godine, a urednici su Franjo Emanuel Hoško, Pejo Ćošković i Vicko Kapitanović. Predgovor su napisali Ivan Sesar i Vlaho Bogošić.
