Hrvatski vladari
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Hrvatski kraljevi)
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Rana hrvatska srednjovjekovna država
Nastanak hrvatske države se zbog nedostatka vrela može pratiti tek od kraja 8. i početka 9. stoljeća. Širenjem franačke vlasti potkraj 8. stoljeća prema europskom jugoistoku, hrvatski se prostor cijepa na područje pod franačkom i bizantskom vrhovnom vlašću, što će se još stoljećima održavati na odvojenost obale i zaleđa. Bogatija vrela iz druge polovice 9. stoljeća svjedoče o već uspostavljenoj vlastitoj državnosti za kneza Trpimira (oko 845. - 864. Trpimirova darovnica), kada je franačka vrhovna vlast samo nominalna. Ona je posve otpala za kneza Branimira.[1]
Hrvatski knezovi (do 925.)
Podrobniji članak o temi: Hrvatski knezovi
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Hrvatska za narodnih kraljeva (925. - 1102.)
Podrobniji članak o temi: Hrvatsko Kraljevstvo
| Vladar | Slika | Vladavina | Napomena |
|---|---|---|---|
| Trpimirovići | |||
| Tomislav | .jpg) |
oko 925. - oko 928. | Kao knez porazio Mađare, te ujedinio obje hrvatske zemlje u jedno snažno državno tijelo.[3] Papa 925. naziva Tomislava hrvatskim kraljem.[4] Nije poznato je li Tomislav krunjen, od koga i gdje.[5] |
| Trpimir II. | [[Slika: | oko 928. - oko 935. | Vjerojatno Tomislavov brat.[4] |
| Krešimir I. | [[Slika: | oko 935. - oko 945. | Vjerojatno Trpimirov sin. Hrvatsko kraljevstvo još uvijek na prijašnjoj visini i moći.[4] |
| Miroslav | [[Slika: | oko 945. - 949. | U ratu za prijestolje 949. ban Pribina zbacio kralja Miroslava i doveo Mihajla Krešimira II. Miroslav je umoren.[3] |
| Mihajlo Krešimir II. | [[Slika: | 949. - oko 969. | Obnovio hrvatsku moć. Njegova žena bila je Jelena.[6] |
| Stjepan Držislav | [[Slika: | oko 969. - oko 997. | Ostavio tri sina: Svetoslava, Krešimira i Gojslava. |
| Svetoslav Suronja | [[Slika: | oko 997. - 1000. | Borio se s braćom za prijestolje. Mletački dužd Petar II. Orseolo zauzima gradove na obali. |
| Krešimir III. | [[Slika: | oko 1000. - 1030. | Vladao zajedno s bratom Gojslavom (oko 1000. - 1020.) |
| Stjepan I. | [[Slika: | oko 1030. - 1058. | Započela obnova Hrvatskog Kraljevstva. Zavladao je dalmatinskim gradovima, jedino su Mlečani zakratko zavladali Zadrom.[6] |
| Petar Krešimir IV. |  |
1058. - 1074. | U vrijeme njegovog vladanja Hrvatska najrasprostranjenija. Vratio je vlast u dalmatinske gradove, čvrsto držao Posavsku Hrvatsku, vratio Bosnu, imao utjecaj na Neretljane, utemeljio Šibenik.[3] |
| Dmitar Zvonimir |  |
1075.-1089. | Okrunio ga papinski legat u Solinu. Oženjen Jelenom Lijepom, sestrom ugarskog kralja Ladislava.[6] |
| Stjepan II. | [[Slika: | 1089. - 1091. | Posljednji Trpimirović. |
| Svačići (Snačići) | |||
| Petar Svačić |  |
1093. - 1097. | Dio velikaša izabrao je domaćega velikaša Petra, komu narodna predaja daje nadimak "Svačić".[4] Vjerojatno je bio iz plemena Kačića i rođak neretljanskog kneza Slavca.[3] |
Stara hrvatska srednjovjekovna bosanska država
Podrobniji članak o temi: Srednjovjekovna bosanska država
Bosanski banovi
Podrobniji članak o temi: Banovina Bosna
| Vladar | Vladavina | Napomena |
|---|---|---|
| Borić | 1154. - 1163. | Hrvatski velikaš iz Slavonije. Prvi imenom znani bosanski ban. Izgubio vlast u bitci s Bizantom. |
| Bosna pod vlašću bizantskog cara Manuela I. Komnena (1163.-1180.). | ||
| Kulin | 1180. - 1204. | Štitio krstjane i vladavinu proveo u miru. Poznat po svojoj povelji. Ušao je i u narodnu poslovicu "Od Kulina Bana i dobrijeh dana". |
| Stjepan Kulinić | 1204. - 1232. | Sin Kulina. Protjerivao bosanske krstjane, zbog čega je zbačen. |
| Matej Ninoslav | 1232. - 1250. | Vladao tijekom križarskog pohoda na Bosnu (1234.-1239.) izazvanog zbog krivovjerja. Bio je knez Splita. |
| Kotromanići | ||
| Prijezda I. Kotromanić | 1250. - 1287. | Osnivač je dinastije Kotromanića, zbačen zbog preobraćenja na katoličanstvo. |
| Prijezda II. Kotromanić | 1287. - 1290. | Sin Prijezde I., vladao je zajedno s bratom do svoje smrti. |
| Stjepan I. Kotromanić | 1287. - 1302. | Sin Prijezde I., vladao zajedno s bratom do njegove smrti, a zatim samostalno. Bio je pod utjecajem svoga punca, srpskog kralja Stefana Dragutina. |
| Mladen I. Šubić Bribirski | 1302. - 1304. | Dobio bansku titulu i upravu nad Bosnom od brata Pavla. Poginuo u bitci s pobunjenim krstjanima. |
| Mladen II. Šubić Bribirski | 1304. - 1322. | Nećak Mladena I, sin Pavla, također ban Hrvatske i Dalmacije. Zbačen od Stjepana II. Kotromanića. |
| Stjepan II. Kotromanić | 1322. - 1353. | Sin Stjepana I. Za njegove vladavine Bosna je dosegla najveće teritorijalno proširenje. Uspostavio je dobre diplomatske odnose s europskim dvorovima. |
| Stjepan Tvrtko I. Kotromanić | 1353. - 1366. 1367. - 26. listopada 1377. |
Sin Vladislava, brata Stjepana II., vladavinu započeo pod regentstvom majke, Jelene Šubić. Zbačen od plemstva u korist Vuka, a zatim vraćen. |
| Stjepan Vuk | 1366. - 1367. | Sin Vladislava, brata Stjepana II., pobunio se protiv brata i vladao kao ban. |
Bosanski kraljevi
Podrobniji članak o temi: Kraljevina Bosna
| Vladar | Slika | Vladavina | Napomena |
|---|---|---|---|
| Kotromanići | |||
| Stjepan Tvrtko I. Kotromanić | 26. listopada 1377. - 10. ožujka 1391. | Osvojio je Dalmaciju te dijelove Srbije i Hrvatske. Bosna je bila politički stabilna. Razvijali su se gradovi, trgovina i rudarstvo. | |
| Stjepan Dabiša | [[Slika: | ožujak 1391. - 8. rujna 1395. | Unuk bana Stjepana I., izgubio je Dalmaciju i dijelove Hrvatske. Priznao ugarskog kralja Žigmunda za svog nasljednika. |
| Jelena Gruba | [[Slika: | rujan 1395. - 1398. | Udovica Stjepana Dabiše, Jelena je izabrana za vladaricu od bosanskog plemstva. Imala vrlo malo moći, budući da su velikaši ojačali, zbog čega je i smijenjena. |
| Stjepan Ostoja | [[Slika: | 1398. - 1404. 1409. - 1418. |
Nezakoniti sin Stjepana Tvrtka I., postavljen na prijestolje nakon Jelenine smjene, ali ubrzo protjeran. Vratio se 1409. i sljedeće tri godine se borio za vlast s Stjepanom Tvrtkom II. |
| Stjepan Ostojić | [[Slika: | 1418 - 1421. | Sin Ostoje i Kujave, obnovio savez s Mlečanima. |
| Stjepan Tvrtko II. Kotromanić | [[Slika: | 1404. - 1409. 1421. - studeni 1433. 1435. - 1443. |
Sin Stjepana Tvrtka I., postavljen na prijestolje nakon zbacivanja Ostoje, zatim i sam zbačen. Borio se s neprestanim pobunama. |
| protukralj Radivoj Ostojić | [[Slika: | 1433. - 1435. | Proglasio se kraljem Bosne uz podršku Osmanlija, no većina bosanskog plemstva nije ga priznala, izgubio je svaku podršku u zemlji i odrekao se krune. |
| Stjepan Tomaš Kotromanić |  |
studeni 1443. - srpanj 1461. | Priznat od pape kao zakoniti kralj. Protjerivao bosanske krstjane. Na početku u sukobu s hercegom Stjepanom Kosačom. |
| Stjepan Tomašević | [[Slika: | srpanj 1461. - lipanj 1463. | Sin Tomaša i Vojače, pogubljen pri padu Bosne pod osmansku vlast. Bio je posljednji bosanski kralj i posljednji srpski despot. |
Personalna unija s Ugarskom (1102. – 1526.)
Nakon što je Koloman odustao od pokoravanja Hrvatske silom, jer je uvidio da tako neće osigurati trajnu i nesmetanu vlast u njoj, 1102. godine nagodio se s hrvatskim velikašima. Prema toj nagodbi, koja se naziva Pacta conventa, Hrvatska i Ugarska ostale su posebne države koje u državnu zajednicu veže kraljeva osoba (personalna unija). Koloman se obvezao na posebnu krunidbu za hrvatskoga kralja. Jedinstvo i državna posebnost hrvatskih zemalja, između ostalog, očitovala se u osobi bana, odnosno hercega kao kraljeva namjesnika.[6]
Arpadovići
| Vladar | Slika | Vladavina | Napomena |
|---|---|---|---|
| herceg Almoš (Almo[4]) | [[Slika: | 1091. – 1095. | Ladislav ga postavio za posebnog hrvatskog kralja između Gvozda i Drave.[6] Nije bio krunjen. Kad je Almoš pobjegao iz sjeverne Hrvatske, prevladao je narodni kralj Petar.[4] |
| Koloman |  |
1102. – 1116. | |
| Stjepan II. | [[Slika: | 1116. – 1131. | |
| Bela II. Slijepi |  |
1131. – 1141. | |
| Gejza II. |  |
1141. – 1162. | |
| Stjepan III. |  |
1162. | |
| Ladislav II. | [[Slika: | 1162. – 1163. | |
| Stjepan IV. |  |
1163. – 1172. | |
| Bela III. |  |
1172. – 1196. | |
| Emerik | [[Slika: | 1196. – 1204. | |
| Ladislav III. | [[Slika: | 1204. – 1205. | |
| Andrija II. |  |
1205. – 1235. | |
| Bela IV. |  |
1235. – 1270. | |
| Stjepan V. | [[Slika: | 1270. – 1272. | |
| Ladislav IV. Kumanac | [[Slika: | 1272. – 1290. | |
| Andrija III. Mlečanin |  |
1290. – 1301. |
Anžuvinci
| Vladar | Slika | Vladavina | Napomena |
|---|---|---|---|
| Karlo I. Robert |  |
1301. – 1342. | prvi Anžuvinac na hrvatsko-ugarskom prijestolju |
| Ludovik I. Veliki |  |
1342. – 1382. | |
| Marija |  |
1382. – 1385. | |
| Karlo II. Drački | .jpg) |
1385. – 1386. | |
| Ladislav Napuljski | [[Slika: | 1403. - 1409. | borio se za prijestolje sa Žigmundom Luksemburškim. Vidjevši da se ne može održati na prijestolju, 1409. prodaje Veneciji svoja dinastička prava na Dalmaciju za 100 000 dukata. |
Razne dinastije
| Vladar | Slika | Vladavina | Napomena |
|---|---|---|---|
| Luksemburgovci | |||
| Žigmund Luksemburški |  |
1387. – 1437. | |
| Habsburgovci | |||
| Albert |  |
1437. – 1439. | prvi Habsburgovac na hrvatsko-ugarskom prijestolju |
| Luksemburgovci | |||
| Elizabeta Luksemburška |  |
1439. – 1440. | |
| Jagelovići (Jagelonci) | |||
| Vladislav I. |  |
1440. – 1444. | |
| Habsburgovci | |||
| Ladislav V. Posmrtni |  |
1444. – 1457. | |
| Hunjadi | |||
| Matijaš Korvin |  |
1458. – 1490. | |
| Jagelovići (Jagelonci) | |||
| Vladislav II. |  |
1490. – 1516. | |
| Ludovik II. |  |
1516. – 1526. | poginuo u bici na Mohačkom polju 1526. godine ne ostavivši nasljednika |
| Zapolje | |||
| Ivan Zapolja |
 |
1527. – 1540. | izabran za kralja od dijela ugarskog i slavonskog plemstva |
Habsburgovci (1527. - 1918.)
| Vladar | Slika | Vladavina | Napomena |
|---|---|---|---|
| Habsburgovci | |||
| Ferdinand I. |  |
1527. - 1564. | izabran za hrvatskog kralja na saboru u Cetinu 1527. |
| Maksimilijan II. |  |
1564. - 1576. | |
| Rudolf II. |  |
1576. - 1608. | |
| Matija II. |  |
1608. - 1619. | |
| Ferdinand II. |  |
1619. - 1637. | |
| Ferdinand III. |  |
1637. - 1657. | |
| Leopold I. |  |
1657. - 1705. | |
| Josip I. |  |
1705. - 1711. | |
| Karlo III. |  |
1711. - 1740. | |
| Marija Terezija | .jpg) |
1740. - 1780. | |
| Habsburg-Lotaringovci | |||
| Josip II. |  |
1780. - 1790. | |
| Leopold II. |  |
1790. - 1792. | |
| Franjo II. |  |
1792. - 1806. | ukinuto Sveto Rimsko Carstvo |
| Franjo I. | |
1806. - 1835. | proglašeno carstvo Austrije |
| Ferdinand V. |  |
1835. - 1848. | |
| Franjo Josip I. |  |
1848. - 1916. | za njegove vladavine uspostavljena je dualna Austro-Ugarska Monarhija |
| Karlo I. |  |
1916. - 1918. | posljednji hrvatsko-ugarski kralj |
Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću
Vidi članak Mletačka republika i popis mletačkih duždeva.
"Bosansko Kraljevstvo", osmanski vazal
- Matija Radivojević (1465. - 1471.), sin Radivoja Ostojića. Osmansko Carstvo nije anektiralo Bosansko kraljevstvo odmah nakon osvajanja, već postavlja svoga kralja krajem 1465. godine kao vazalnu marionetu. Oko 1471. godine buni se i staje na stranu Kraljevine Ugarske, koja ga uspijeva spasiti od osmanske odmazde, međutim Bosna za kaznu biva izravno pripojena Osmanlijama.
- Nikola Iločki (1471. - 1477.), nedinastički, doživotni knez Teočaka i ban Mačve, dobio je 1471. od Matije Korvina godine titulu kralja bosanskoga za kojom je žudio, uz banovine Hrvatsku i Slavoniju, kao i ključ svih gradova vranskog priorata. Umro je kao bosanski "kralj u izgnanstvu" u Hrvatskoj 1477. godine prije oslobođenja Bosne od osmanske vladavine i bez nasljednika.
- Matija Vojsalić (1472. - 1476.), praunuk Vojislava Hrvatinića, brata Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Osmanski sultan Mehmed II. ga je 1472. godine proglasio kraljem Bosne, godinu dana nakon što je Korvin proglasio Nikolu Iločkog bosanskim kraljem. Vojsalić je smijenjen 1476. godine zbog stvaranja urote s Mađarima protiv Osmanskog carstva. Posljednji je poznati član Hrvatinića.
Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću
(Republika Hrvatska i susjedne države s autohtonim hrvatskim stanovništvom)
Turski sultani:
|
|
Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću
Bonapartovići
- Napoleon (1809.-1813.), car u Ilirskim pokrajinama i prekosavskoj Vojnoj Krajini
Hrvatska u Kraljevini SHS/Jugoslaviji
Karađorđevići
- Petar I. Karađorđević (1918.-1921.)
- Aleksandar I. Karađorđević (1921.-1934.)
- Petar II. Karađorđević (1934.-1945.) - zbog njegove maloljetnosti vlada Namjesništvo pod vodstvom kneza Pavla Karađorđevića (1934.-1941.). U ožujku 1945. ponovo je imenovano namjesništvo, koje je sklopilo sporazum sa NKOJ odnosno Josipom Brozom Titom. Na sjednici ustavotvorne skupštine 29. studenoga 1945. potvrđeno je odluka AVNOJ-a od 29. studenoga 1943. i kralj je svrgnut te proglašena republika.
Hrvatska u doba NDH
- Tomislav II. (1941. - 1943.) (dogovorom Pavelića i kraljevske talijanske kuće od Savoja suverenitet prešao na Zvonimirovu krunu koja je predana Tomislavu II.), stvarni vladar NDH bio je Ante Pavelić.
Izvori
- ↑ Pravni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006.
- ↑ Archive.org Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata - od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća (1899.)
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske. Zagreb, 2007.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 Rudolf Horvat: Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.)
- ↑ Ferdo Šišić, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskoga naroda 600. 1526., pretisak Marjan tisak, 2004.
- ↑ 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 Trpimir Macan, Povijest hrvatskoga naroda, Zagreb, 1992.
Poveznice
- Dodatak:Popis hrvatskih banova
- Hrvatski knezovi
- Predsjednici Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske
- Predsjednik Republike Hrvatske
Vanjske poveznice
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
