Hrvatski vladari

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Hrvatski kraljevi)
Skoči na: orijentacija, traži

Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.

Sadržaj

[uredi] Rana hrvatska srednjovjekovna država

Nastanak hrvatske države se zbog nedostatka vrela može pratiti tek od kraja 8. i početka 9. stoljeća. Širenjem franačke vlasti potkraj 8. stoljeća prema europskom jugoistoku, hrvatski se prostor cijepa na područje pod franačkom i bizantskom vrhovnom vlašću, što će se još stoljećima održavati na odvojenost obale i zaleđa. Bogatija vrela iz druge polovice 9. stoljeća svjedoče o već uspostavljenoj vlastitoj državnosti za kneza Trpimira (oko 845. - 864. Trpimirova darovnica), kada je franačka vrhovna vlast samo nominalna. Ona je posve otpala za kneza Branimira.[1]

[uredi] Hrvatski knezovi (do 925.)

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hrvatski knezovi

Panonska Hrvatska
Vladar Vladavina Napomena
Vojnomir 791. - oko 810.
Ljudevit Posavski oko 810. - 823. nećak kneza Borne
Ratimir 829. - 838.
Braslav 880. - oko 896.
Primorska Hrvatska
Vladar Vladavina Napomena
Radoslav,
Kuber,
Porga		 kraj 7. stoljeća
Višeslav druga polovica 8. st. - oko 803.
Borna oko 810. – 821. vazal franačkog cara Karla Velikog
Vladislav 821. - 835. Po nekima vladao do 823.
Ljudemisl 823.? - 835.? Po nekim izvorima.
Mislav oko 835. - oko 845.
Trpimir I. oko 845. - 864. Osnivač dinastije Trpimirovića
Zdeslav 864. sin Trpimira prvog
Domagoj 864. - 876. zbacio bratića Zdeslava
Iljko 876. – 876./878. Domagojev sin
Zdeslav 876./878. - 879. opet na prijestolju
Branimir 879. - oko 892.
Muncimir (Mutimir) oko 892. - 910. mlađi Zdeslavov brat
Tomislav 910. - 925. sin Muncimira

[uredi] Hrvatska za narodnih kraljeva (925. - 1102.)

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hrvatsko Kraljevstvo

Vladar Vladavina Napomena
Trpimirovići
Tomislav oko 925. - oko 928. Kao knez porazio Mađare, te ujedinio obje hrvatske zemlje u jedno snažno državno tijelo.[2] Papa 925. naziva Tomislava hrvatskim kraljem.[3] Nije poznato je li Tomislav krunjen, od koga i gdje.[4]
Trpimir II. oko 928. - oko 935. Vjerojatno Tomislavov brat.[3]
Krešimir I. oko 935. - oko 945. Vjerojatno Trpimirov sin. Hrvatsko kraljevstvo još uvijek na prijašnjoj visini i moći.[3]
Miroslav oko 945. - 949. U ratu za prijestolje 949. ban Pribina zbacio kralja Miroslava i doveo Mihajla Krešimira II. Miroslav je umoren.[2]
Mihajlo Krešimir II. 949. - oko 969. Obnovio hrvatsku moć. Njegova žena bila je Jelena.[5]
Stjepan Držislav oko 969. - oko 997. Ostavio tri sina: Svetoslava, Krešimira i Gojslava.
Svetoslav Suronja oko 997. - 1000. Borio se s braćom za prijestolje. Mletački dužd Petar II. Orseolo zauzima gradove na obali.
Krešimir III. oko 1000. - 1030. Vladao zajedno s bratom Gojslavom (oko 1000. - 1020.)
Stjepan I. oko 1030. - 1058. Započela obnova Hrvatskog Kraljevstva. Zavladao je dalmatinskim gradovima, jedino su Mlečani zakratko zavladali Zadrom[5]
Petar Krešimir IV. 1058. - 1074. U vrijeme njegovog vladanja Hrvatska najrasprostranjenija. Vratio je vlast u dalmatinske gradove, čvrsto držao Posavsku Hrvatsku, vratio Bosnu, imao utjecaj na Neretljane, utemeljio Šibenik[2]
Dmitar Zvonimir 1075.-1089. Okrunio ga papinski legat u Solinu. Oženjen Jelenom Lijepom, sestrom ugarskog kralja Ladislava[5]
Stjepan II. 1089. - 1091. Posljednji Trpimirović.
Svačići (Snačići)
Petar Svačić 1093. - 1097. Dio velikaša izabrao je domaćega velikaša Petra, komu narodna predaja daje nadimak "Svačić".[3] Vjerojatno je bio iz plemena Kačića i rođak neretljanskog kneza Slavca[2]

[uredi] Srednjovjekovna bosanska država

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Srednjovjekovna bosanska država

[uredi] Bosanski banovi

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Bosanska Banovina

Vladar Vladavina Napomena
Borić 1154. - 1163. Hrvatski velikaš iz Slavonije. Prvi imenom znani bosanski ban.
Izgubio vlast u bitci s Bizantom.
Bosna pod vlašću bizantskog cara Manuela I. Komnena (1163.-1180.).
Kulin 1180. - 1204. Štitio krstjane i vladavinu proveo u miru. Poznat po svojoj povelji.
Ušao je i u narodnu poslovicu "Od Kulina Bana i dobrijeh dana".
Stjepan 1204. - 1232. Sin Kulina. Protjerivao bosanske krstjane, zbog čega je zbačen.
Matej Ninoslav 1232. - 1253. Vladao tijekom križarskog pohoda na Bosnu (1234.-1239.) izazvanog zbog krivovjerja. Bio je knez Splita.
Kotromanići
Prijezda I. Kotromanić 1254. - 1287. Osnivač je dinastije Kotromanića, zbačen zbog preobraćenja na katoličanstvo.
Prijezda II. Kotromanić 1254. - 1290. Sin Prijezde I., vladao je zajedno s bratom do svoje smrti.
Stjepan I. Kotromanić 1254. - 1299. Sin Prijezde I., vladao zajedno s bratom do njegove smrti, a zatim samostalno. Bio je pod utjecajem svoga punca, srpskog kralja Stefana Dragutina.
Mladen I. Šubić Bribirski 1299. - 1304. Dobio bansku titulu i upravu nad Bosnom od brata Pavla.
Poginuo u bitci s pobunjenim krstjanima.
Mladen II. Šubić Bribirski 1304. - 1320. Nećak Mladena I, sin Pavla, također ban Hrvatske i Dalmacije.
Zbačen od Stjepana II. Kotromanića.
Stjepan II. Kotromanić 1314. - 1353. Sin Stjepana I. Za njegove vladavine Bosna je dosegla najveće teritorijalno proširenje. Uspostavio je dobre diplomatske odnose s europskim dvorovima.
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić 1353. - 1366.
1367. - 26. listopada 1377.		 Sin Vladislava, brata Stjepana II., vladavinu započeo pod regentstvom majke, Jelene Šubić. Zbačen od plemstva u korist Vuka, a zatim vraćen.
Stjepan Vuk 1366. - 1367. Sin Vladislava, brata Stjepana II., pobunio se protiv brata i vladao kao ban.

[uredi] Bosanski kraljevi

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Kraljevina Bosna

Vladar Vladavina Napomena
Kotromanići
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić 26. listopada 1377. - 10. ožujka 1391. Osvojio je Dalmaciju te dijelove Srbije i Hrvatske. Bosna je bila politički stabilna. Razvijali su se gradovi, trgovina i rudarstvo.
Stjepan Dabiša ožujak 1391. - 8. rujna 1395. Unuk bana Stjepana I., izgubio je Dalmaciju i dijelove Hrvatske. Priznao ugarskog kralja Žigmunda za svog nasljednika.
Jelena Gruba rujan 1395. - 1398. Udovica Stjepana Dabiše, Jelena je izabrana za vladaricu od bosanskog plemstva. Imala vrlo malo moći, budući da su velikaši ojačali, zbog čega je i smijenjena.
Stjepan Ostoja 1398. - 1366.
1408. - 1418.		 Nezakoniti sin Stjepana Tvrtka I., postavljen na prijestolje nakon Jelenine smjene, ali ubrzo protjeran. Vratio se 1409. i sljedeće tri godine se borio za vlast s Stjepanom Tvrtkom II.
Stjepan Ostojić 1418 - 1421. Sin Ostoje i Kujave, obnovio savez s Mlečanima.
Stjepan Tvrtko II. Kotromanić 1404. - 1409.
1421. - studeni 1443.		 Sin Stjepana Tvrtka I., postavljen na prijestolje nakon zbacivanja Ostoje, zatim i sam zbačen. Borio se s neprestanim pobunama.
Stjepan Tvrtko II. Kotromanić 1421. - studeni 1443. Sin Stjepana Tvrtka I., postavljen na prijestolje nakon zbacivanja Ostoje, zatim i sam zbačen. Borio se s neprestanim pobunama.
Stjepan Tomaš Kotromanić studeni 1443. - srpanj 1461. Priznat od pape kao zakoniti kralj. Protjerivao bosanske krstjane. Na početku u sukobu s hercegom Stjepanom Kosačom.
Stjepan Tomašević srpanj 1461. - lipanj 1463. Sin Tomaša i Vojače, pogubljen pri padu Bosne pod osmansku vlast. Bio je posljednji bosanski kralj i posljednji srpski despot.

[uredi] Personalna unija s Ugarskom (1102. – 1526.)

Nakon što je Koloman odustao od pokoravanja Hrvatske silom, jer je uvidio da tako neće osigurati trajnu i nesmetanu vlast u njoj, 1102. godine nagodio se s hrvatskim velikašima. Prema toj nagodbi, koja se naziva Pacta conventa, Hrvatska i Ugarska ostale su posebne države koje u državnu zajednicu veže kraljeva osoba (personalna unija). Koloman se obvezao na posebnu krunidbu za hrvatskoga kralja. Jedinstvo i državna posebnost hrvatskih zemalja, između ostalog, očitovala se u osobi bana, odnosno hercega kao kraljeva namjesnika.[5]

[uredi] Arpadovići

Vladar Vladavina Napomena
herceg Almoš (Almo[3]) 1091. – 1095. Ladislav ga postavio za posebnog hrvatskog kralja između Gvozda i Drave.[5] Nije bio krunjen. Kad je Almoš pobjegao iz sjeverne Hrvatske, prevladao je narodni kralj Petar.[3]
Koloman 1102. – 1116.
Stjepan II. 1116. – 1131.
Bela II. Slijepi 1131. – 1141.
Gejza II. 1141. – 1162.
Stjepan III. 1162.
Ladislav II. 1162. – 1163.
Stjepan IV. 1163. – 1172.
Bela III. 1172. – 1196.
Emerik 1196. – 1204.
Ladislav III. 1204. – 1205.
Andrija II. 1205. – 1235.
Bela IV. 1235. – 1270.
Stjepan V. 1270. – 1272.
Ladislav IV. Kumanac 1272. – 1290.
Andrija III. Mlečanin 1290. – 1301.

[uredi] Anžuvinci

Vladar Vladavina Napomena
Karlo I. Robert 1301. – 1342.
Ludovik I. Veliki 1342. – 1382.
Marija 1382. – 1385.
Karlo II. Drački 1385. – 1386.
Ladislav Napuljski 1403. - 1409. borio se za prijestolje sa Žigmundom Luksemburškim. Vidjevši da se ne može održati na prijestolju, 1409. prodaje Veneciji svoja dinastička prava na Dalmaciju za 100 000 dukata.

[uredi] Razne dinastije

Vladar Vladavina Napomena
Luksemburgovci
Žigmund Luksemburški 1387. – 1437.
Habsburgovci
Albert 1437. – 1439.
Luksemburgovci
Elizabeta Luksemburška 1439. – 1440.
Jagelovići (Jagelonci)
Vladislav I. 1440. – 1444.
Habsburgovci
Ladislav V. Posmrtni 1444. – 1457.
Hunjadi
Matijaš Korvin 1458. – 1490.
Jagelovići (Jagelonci)
Vladislav II. 1490. – 1516.
Ludovik II. 1516. – 1526.
Zapolje
Ivan Zapolja
 1527. – 1540. po izboru slavonskog plemstva

[uredi] Habsburgovci (1527. - 1918.)

Vladar Vladavina Napomena
Habsburgovci
Ferdinand I. 1527. - 1564.
Maksimilijan II. 1564. - 1576.
Rudolf II. 1576. - 1608.
Matija II. 1608. - 1619.
Ferdinand II. 1619. - 1637.
Ferdinand III. 1637. - 1657.
Leopold I. 1657. - 1705.
Josip I. 1705. - 1711.
Karlo III. 1711. - 1740.
Marija Terezija 1740. - 1780.
Habsburg-Lotaringovci
Josip II. 1780. - 1790.
Leopold II. 1790. - 1792.
Franjo II. 1792. - 1806. ukinuto Sveto Rimsko Carstvo
Franjo I. 1806. - 1835. proglašeno carstvo Austrije
Ferdinand V. 1835. - 1848.
Franjo Josip I. 1848. - 1916.
Karlo I. 1916. - 1918.

[uredi] Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću

Vidi članak Mletačka republika i popis mletačkih duždeva.

[uredi] Osmanski vazal "Obnovljeno Bosansko Kraljevstvo"

  • Radivoj Ostojić Vrandučki (1464.-???)
  • Matija Šabančić (1465.-1476.) - sin Radivoja Ostojića, Osmansko Carstvo nije anektiralo Bosansko kraljevstvo odmah nakon osvajanja, već postavlja svoga kralja krajem 1465. godine kao vazalnu marionetu; oko 1476. godine buni se i staje na stranu Kraljevine Ugarske, koja ga uspijeva spasiti od osmanske odmazde; međutim Bosna za kaznu biva izravno pripojena Osmanskom Carstvu.
  • Nikola Iločki (nedinastički) - doživotni knez Teočaka i ban Mačve, dobio je 1471. od Matije Korvina godine titulu kralja bosanskoga za kojom je žudio; uz banovine Hrvatsku i Slavoniju, kao i ključ svih gradova vranskog priorata; umro je kao bosanski 'kralj u izgnanstvu' u Hrvatskoj 1477. godine prije oslobođenja Bosne od osmanske vladavine i bez nasljednika; "protukralj Bosne" nakon kojega umire i ideja o Bosanskom Kraljevstvu.

[uredi] Hrvatske zemlje pod turskom vlašću

(Republika Hrvatska i susjedne države s autohtonim hrvatskim stanovništvom)

Turski sultani:

[uredi] Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću

[uredi] Bonapartovići

[uredi] Hrvatska u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. Kraljevini Jugoslaviji

[uredi] Karađorđevići

[uredi] Hrvatska u doba NDH

  • Tomislav II. (1941. - 1943.) (dogovorom Pavelića i kraljevske talijanske kuće od Savoja suverenitet prešao na Zvonimirovu krunu koja je predana Tomislavu II.), stvarni vladar NDH bio je Ante Pavelić.

[uredi] Izvori

  1. ↑ Pravni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006.
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske. Zagreb, 2007.
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.)
  4. ↑ Ferdo Šišić, Povijest Hrvata, Prefled povijesti hrvatskoga naroda 600. 1526., pretisak Marjan tisak, 2004.
  5. ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 Trpimir Macan, Povijest hrvatskoga naroda, Zagreb, 1992.

[uredi] Poveznice

[uredi] Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Hrvatski vladari


v • r • u
Hrvati
Hrvati
po zemljama
i kontinentima
Matične zemlje
Tradicionalne
manjine
Podskupine
Europa
Amerika
Afrika
Oceanija
Azija
Coat of arms of Croatia.svg
Jezik
Narječja
Kultura
Povijest
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatski_vladari&oldid=3289605"
Osobni alati
Imenski prostori

Inačice
Radnje
Orijentacija
Ispis/izvoz
Alati
Drugi jezici