Hrvatski vladari
Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Hrvatski kraljevi)
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
[uredi] Rana hrvatska srednjovjekovna država
Nastanak hrvatske države se zbog nedostatka vrela može pratiti tek od kraja 8. i početka 9. stoljeća. Širenjem franačke vlasti potkraj 8. stoljeća prema europskom jugoistoku, hrvatski se prostor cijepa na područje pod franačkom i bizantskom vrhovnom vlašću, što će se još stoljećima održavati na odvojenost obale i zaleđa. Bogatija vrela iz druge polovice 9. stoljeća svjedoče o već uspostavljenoj vlastitoj državnosti za kneza Trpimira (oko 845. - 864. Trpimirova darovnica), kada je franačka vrhovna vlast samo nominalna. Ona je posve otpala za kneza Branimira.[1]
[uredi] Hrvatski knezovi (do 925.)
Detaljniji članak o ovoj temi: Hrvatski knezovi
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
[uredi] Hrvatska za narodnih kraljeva (925. - 1102.)
Detaljniji članak o ovoj temi: Hrvatsko Kraljevstvo
| Vladar | Vladavina | Napomena |
|---|---|---|
| Trpimirovići | ||
| Tomislav | oko 925. - oko 928. | Kao knez porazio Mađare, te ujedinio obje hrvatske zemlje u jedno snažno državn tijelo.[2] Papa 925. naziva Tomislava hrvatskim kraljem.[3] Nije poznato je li Tomislav krunjen, od koga i gdje.[4] |
| Trpimir II. | oko 928. - oko 935. | Vjerojatno Tomislavov brat.[3] |
| Krešimir I. | oko 935. - oko 945. | Vjerojatno Trpimirov sin. Hrvatsko kraljevstvo još uvijek na prijašnjoj visini i moći.[3] |
| Miroslav | oko 945. - 949. | U ratu za prijestolje 949. ban Pribina zbacio kralja Miroslava i doveo Mihajla Krešimira II. Miroslav je umoren.[2] |
| Mihajlo Krešimir II. | 949. - oko 969. | Obnovio hrvatsku moć. Njegova žena bila je Jelena.[5] |
| Stjepan Držislav | oko 969. - oko 997. | Ostavio tri sina: Svetoslava, Krešimira i Gojslava. |
| Svetoslav Suronja | oko 997. - 1000. | Borio se s braćom za prijestolje. Mletački dužd Petar II. Orseolo zauzima gradove na obali. |
| Krešimir III. | oko 1000. - 1030. | Vladao zajedno s bratom Gojslavom (oko 1000. - 1020.) |
| Stjepan I. | oko 1030. - 1058. | Započela obnova Hrvatskog Kraljevstva. Zavladao je dalmatinskim gradovima, jedino su Mlečani zakratko zavladali Zadrom[5] |
| Petar Krešimir IV. | 1058. - 1074. | U vrijeme njegovog vladanja Hrvatska najrasprostranjenija. Vratio je vlast u dalmatinske gradove, čvrsto držao Posavsku Hrvatsku, vratio Bosnu, imao utjecaj na Neretljane, utemeljio Šibenik[2] |
| Dmitar Zvonimir | 1075.-1089. | Okrunio ga papinski legat u Solinu. Oženjen Jelenom Lijepom, sestrom ugarskog kralja Ladislava[5] |
| Stjepan II. | 1089. - 1091. | Posljednji Trpimirović. |
| Svačići (Snačići) | ||
| Petar Svačić | 1093. - 1097. | Dio velikaša izabrao je domaćega velikaša Petra, komu narodna predaja daje nadimak "Svačić".[3] Vjerojatno je bio iz plemena Kačića i rođak neretljanskog kneza Slavca[2] |
[uredi] Personalna unija s Ugarskom (1102. – 1526.)
Nakon što je Koloman odustao od pokoravanja Hrvatske silom, jer je uvidio da tako neće osigurati trajnu i nesmetanu vlast u njoj, 1102. godine nagodio se s hrvatskim velikašima. Prema toj nagodbi, koja se naziva Pacta conventa, Hrvatska i Ugarska ostale su posebne države koje u državnu zajednicu veže kraljeva osoba (personalna unija). Koloman se obveza na posebnu krunidbu za hrvatskoga kralja. Jedinstvo i državna posebnost hrvatskih zemalja, između ostalog, očitovala se u osobi bana, odnosno hercega kao kraljeva namjesnika.[5]
[uredi] Arpadovići
| Vladar | Vladavina | Napomena |
|---|---|---|
| herceg Almoš (Almo[3]) | 1091. – 1095. | Ladislav ga postavio za posebnog hrvatskog kralja između Gvozda i Drave.[5] Nije bio krunjen. Kad je Almoš pobjegao iz sjeverne Hrvatske, prevladao je narodni kralj Petar.[3] |
| Koloman | 1102. – 1116. | |
| Stjepan II. | 1116. – 1131. | |
| Bela II. Slijepi | 1131. – 1141. | |
| Gejza II. | 1141. – 1162. | |
| Stjepan III. | 1162. | |
| Ladislav II. | 1162. – 1163. | |
| Stjepan IV. | 1163. – 1172. | |
| Bela III. | 1172. – 1196. | |
| Emerik | 1196. – 1204. | |
| Ladislav III. | 1204. – 1205. | |
| Andrija II. | 1205. – 1235. | |
| Bela IV. | 1235. – 1270. | |
| Stjepan V. | 1270. – 1272. | |
| Ladislav IV. Kumanac | 1272. – 1290. | |
| Andrija III. Mlečanin | 1290. – 1301. |
[uredi] Anžuvinci
| Vladar | Vladavina | Napomena |
|---|---|---|
| Karlo I. Robert | 1301. – 1342. | |
| Ludovik I. Veliki | 1342. – 1382. | |
| Marija | 1382. – 1385. | |
| Karlo II. Drački | 1385. – 1386. | |
| Ladislav Napuljski | 1403. - 1409. | borio se za prijestolje sa Žigmundom Luksemburškim. Vidjevši da se ne može održati na prijestolju, 1409. prodaje Veneciji svoja dinastička prava na Dalmaciju za 100 000 dukata. |
[uredi] Razne dinastije
| Vladar | Vladavina | Napomena |
|---|---|---|
| Luksemburgovci | ||
| Žigmund Luksemburški | 1387. – 1437. | |
| Habsburgovci | ||
| Albert | 1437. – 1439. | |
| Anžuvinci | ||
| Elizabeta | 1439. – 1440. | |
| Jagelovići (Jagelonci) | ||
| Vladislav I. | 1440. – 1444. | |
| Habsburgovci | ||
| Ladislav V. Posmrtni | 1444. – 1457. | |
| Hunjadi | ||
| Matijaš Korvin | 1458. – 1490. | |
| Jagelovići (Jagelonci) | ||
| Vladislav II. | 1490. – 1516. | |
| Ludovik II. | 1516. – 1526. | |
| Zapolje | ||
| Ivan Zapolja |
1527. – 1540. | po izboru slavonskog plemstva |
[uredi] Habsburgovci (1527. - 1918.)
| Vladar | Vladavina | Napomena |
|---|---|---|
| Habsburgovci | ||
| Ferdinand I. | 1527. - 1564. | |
| Maksimilijan II. | 1564. - 1576. | |
| Rudolf II. | 1576. - 1608. | |
| Matija II. | 1608. - 1619. | |
| Ferdinand II. | 1619. - 1637. | |
| Ferdinand III. | 1637. - 1657. | |
| Leopold I. | 1657. - 1705. | |
| Josip I. | 1705. - 1711. | |
| Karlo III. | 1711. - 1740. | |
| Marija Terezija | 1740. - 1780. | |
| Habsburg-Lotaringovci | ||
| Josip II. | 1780. - 1790. | |
| Leopold II. | 1790. - 1792. | |
| Franjo II. | 1792. - 1806. | ukinuto Sveto Rimsko Carstvo |
| Franjo I. | 1806. - 1835. | proglašeno carstvo Austrije |
| Ferdinand I. | 1835. - 1848. | |
| Franjo Josip I. | 1848. - 1916. | |
| Karlo I. | 1916. - 1918. | |
[uredi] Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću
Vidi članak Mletačka republika i popis mletačkih duždeva.
[uredi] Hrvatske zemlje pod krunom Kotromanića
- Prijezda I. Kotromanić (ban, 1254.-1287.)
- Prijezda II. Kotromanić (ban, 1287.-1290.)
- Stjepan I. Kotromanić (ban, 1287.-1290., samostalno od 1290.-1302.)
- Stjepan II (ban, 1322.-1353.)
- Stjepan Tvrtko I (1353.-1377. ban, 1377.-1391. kralj)
- Stjepan Dabiša (1391.-1395.)
- Jelena Gruba, supruga Stjepana Dabiše (1395.-1398.)
- Stjepan Ostoja (1398.-1404.)
- Tvrtko II (1404.-1409.)
- Stjepan Ostoja (1409.-1418.)
- Stjepan Ostojić (1418.-1421.)
- Tvrtko II (1421.-1443.)
- Radivoj Ostojić Vrandučki (1432.-1435.,1443.-1446.), protukralj, vlada dijelom bosanske države
- Stjepan Tomaš (1443.-1461.)
- Stjepan Tomašević (1461.-1463.)
- Katarina Kosača-Kotromanić, (1463.- 1478.), nominalna vladarica, supruga Stjepana Tomaševića
[uredi] Osmanski vazal "Obnovljeno bosansko kraljevstvo"
- Radivoj Ostojić Vrandučki (1464.-???)
- Matij Kotromanić (1465.-???), (sin Radivoja Ostojića)
- Matija Sabančić (spominje se 1471. kao kralj), nije iz dinastije Kotromanića
[uredi] Hrvatske zemlje pod turskom vlašću
(Republika Hrvatska i susjedne države s autohtonim hrvatskim stanovništvom)
Turski sultani:
|
|
[uredi] Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću
[uredi] Bonapartovići
- Napoleon (1809.-1813.), car u Ilirskim pokrajinama i prekosavskoj Vojnoj Krajini
[uredi] Hrvatska u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. Kraljevini Jugoslaviji
[uredi] Karađorđevići
- Petar I. Karađorđević (1918.-1921.)
- Aleksandar I. Karađorđević (1921.-1934.)
- Petar II. Karađorđević (1934.-1945.) - zbog njegove maloljetnosti vlada Namjesništvo pod vodstvom kneza Pavla Karađorđevića (1934.-1941.). U ožujku 1945. ponovo je imenovano namjesništvo, koje je sklopilo sporazum sa NKOJ odnosno Josipom Brozom Titom. Na sjednici ustavotvorne skupštine 29. studenoga 1945. potvrđeno je odluka AVNOJ-a od 29. studenoga 1943. i kralj je svrgnut te proglašena republika.
[uredi] Hrvatska u doba NDH
- Tomislav II. (1941. - 1943.) (nije izabran, nego je dogovorom Pavelića i kraljevske talijanske kuće od Savoja suverenitet prešao na Zvonimirovu krunu koja je predana Tomislavu II.), stvarni vladar NDH bio je Ante Pavelić.
[uredi] Izvori
- ↑ Pravni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske. Zagreb, 2007.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.)
- ↑ Ferdo Šišić, Povijest Hrvata, Prefled povijesti hrvatskoga naroda 600. 1526., pretisak Marjan tisak, 2004.
- ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 Trpimir Macan, Povijest hrvatskoga naroda, Zagreb, 1992.
[uredi] Poveznice
- Hrvatski knezovi
- Predsjednici Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske
- Predsjednik Republike Hrvatske
