Hrvatski vladari

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg "Hrvatski kraljevi" preusmjerava ovamo. Za istoimenu seriju, pogledajte Hrvatski kraljevi (serija).

Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.

Rana hrvatska srednjovjekovna država[uredi VE | uredi]

Nastanak hrvatske države se zbog nedostatka vrela može pratiti tek od kraja 8. i početka 9. stoljeća. Širenjem franačke vlasti potkraj 8. stoljeća prema europskom jugoistoku, hrvatski se prostor cijepa na područje pod franačkom i bizantskom vrhovnom vlašću, što će se još stoljećima održavati na odvojenost obale i zaleđa. Bogatija vrela iz druge polovice 9. stoljeća svjedoče o već uspostavljenoj vlastitoj državnosti za kneza Trpimira (oko 845. - 864. Trpimirova darovnica), kada je franačka vrhovna vlast samo nominalna. Ona je posve otpala za kneza Branimira.[1]

Hrvatski knezovi (do 925.)[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hrvatski knezovi

Panonska Hrvatska
Vladar Vladavina Napomena
Vojnomir 791. - oko 810.
Ljudevit Posavski oko 810. - 823. nećak kneza Borne
Ratimir 829. - 838.
Braslav 880. - oko 896.
Primorska Hrvatska
Vladar Vladavina Napomena
Radoslav,
Kuber,
Porga[2]
kraj 7. stoljeća, 8. st.
Višeslav druga polovica 8. st. - oko 803.
Borna oko 810. – 821. vazal franačkog cara Karla Velikog
Vladislav 821. - 835. Po nekima vladao do 823.
Ljudemisl 823.? - 835.? Po nekim izvorima.
Mislav oko 835. - oko 845.
Trpimir I. oko 845. - 864. Osnivač dinastije Trpimirovića
Zdeslav 864. sin Trpimira prvog
Domagoj 864. - 876. zbacio bratića Zdeslava
Iljko 876. – 876./878. Domagojev sin
Zdeslav 876./878. - 879. opet na prijestolju
Branimir 879. - oko 892.
Muncimir (Mutimir) oko 892. - 910. mlađi Zdeslavov brat
Tomislav 910. - 925. sin Muncimira

Hrvatska za narodnih kraljeva (925. – 1102.)[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Hrvatsko Kraljevstvo

Vladar Slika Vladavina Napomena
Trpimirovići
Tomislav Oton Iveković, King Tomislav (19th century).jpg oko 925. - oko 928. Kao knez porazio Mađare, te ujedinio obje hrvatske zemlje u jedno snažno državno tijelo.[3] Papa 925. naziva Tomislava hrvatskim kraljem.[4] Nije poznato je li Tomislav krunjen, od koga i gdje.[5]
Trpimir II. [[Slika: oko 928. - oko 935. Vjerojatno Tomislavov brat.[4]
Krešimir I. [[Slika: oko 935. - oko 945. Vjerojatno Trpimirov sin. Hrvatsko kraljevstvo još uvijek na prijašnjoj visini i moći.[4]
Miroslav [[Slika: oko 945. - 949. U ratu za prijestolje 949. ban Pribina zbacio kralja Miroslava i doveo Mihajla Krešimira II. Miroslav je umoren.[3]
Mihajlo Krešimir II. [[Slika: 949. - oko 969. Obnovio hrvatsku moć. Njegova žena bila je Jelena Slavna.[6]

Jelena Slavna je vladala nekoliko godina kao regentkinja kralja Stjepana Držislava.

Stjepan Držislav [[Slika: oko 969. - oko 997. Ostavio tri sina: Svetoslava, Krešimira i Gojslava.
Svetoslav Suronja [[Slika: oko 997. - 1000. Borio se s braćom za prijestolje. Mletački dužd Petar II. Orseolo zauzima gradove na obali.
Krešimir III. [[Slika: oko 1000. - 1030. Vladao zajedno s bratom Gojslavom (oko 1000. - 1020.)
Stjepan I. [[Slika: oko 1030. - 1058. Započela obnova Hrvatskog Kraljevstva. Zavladao je dalmatinskim gradovima, jedino su Mlečani zakratko zavladali Zadrom.[6]
Petar Krešimir IV. Petar Kresimir IV.JPG 1058. - 1074. U vrijeme njegovog vladanja Hrvatska najrasprostranjenija. Vratio je vlast u dalmatinske gradove, čvrsto držao Posavsku Hrvatsku, vratio Bosnu, imao utjecaj na Neretljane, utemeljio Šibenik.[3]
Dmitar Zvonimir DZvonimir.jpg 1075.-1089. Okrunio ga papinski legat u Solinu. Oženjen Jelenom Lijepom, sestrom ugarskog kralja Ladislava.[6]
Stjepan II. [[Slika: 1089. - 1091. Posljednji Trpimirović.
Svačići (Snačići)
Petar Snačić Spomenik Petru Svačiću-25.jpg 1093. - 1097. Dio velikaša izabrao je domaćega velikaša Petra, komu narodna predaja daje nadimak "Svačić".[4] Vjerojatno je bio iz plemena Kačića i rođak neretljanskog kneza Slavca.[3]

Stara hrvatska srednjovjekovna bosanska država[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Srednjovjekovna bosanska država

Bosanski banovi[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Banovina Bosna

Vladar Vladavina Napomena
Borić 1154. - 1163. Hrvatski velikaš iz Slavonije. Prvi imenom znani bosanski ban.
Izgubio vlast u bitci s Bizantom.
Bosna pod vlašću bizantskog cara Manuela I. Komnena (1163.-1180.).
Kulin 1180. - 1204. Štitio krstjane i vladavinu proveo u miru. Poznat po svojoj povelji.
Ušao je i u narodnu poslovicu "Od Kulina Bana i dobrijeh dana".
Stjepan Kulinić 1204. - 1232. Sin Kulina. Protjerivao bosanske krstjane, zbog čega je zbačen.
Matej Ninoslav 1232. - 1250. Vladao tijekom križarskog pohoda na Bosnu (1234.-1239.) izazvanog zbog krivovjerja. Bio je knez Splita.
Kotromanići
Prijezda I. Kotromanić 1250. - 1287. Osnivač je dinastije Kotromanića, zbačen zbog preobraćenja na katoličanstvo.
Prijezda II. Kotromanić 1287. - 1290. Sin Prijezde I., vladao je zajedno s bratom do svoje smrti.
Stjepan I. Kotromanić 1287. - 1302. Sin Prijezde I., vladao zajedno s bratom do njegove smrti, a zatim samostalno. Bio je pod utjecajem svoga punca, srpskog kralja Stefana Dragutina.
Mladen I. Šubić Bribirski 1302. - 1304. Dobio bansku titulu i upravu nad Bosnom od brata Pavla.
Poginuo u bitci s pobunjenim krstjanima.
Mladen II. Šubić Bribirski 1304. - 1322. Nećak Mladena I, sin Pavla, također ban Hrvatske i Dalmacije.
Zbačen od Stjepana II. Kotromanića.
Stjepan II. Kotromanić 1322. - 1353. Sin Stjepana I. Za njegove vladavine Bosna je dosegla najveće teritorijalno proširenje. Uspostavio je dobre diplomatske odnose s europskim dvorovima.
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić 1353. - 1366.
1367. - 26. listopada 1377.
Sin Vladislava, brata Stjepana II., vladavinu započeo pod regentstvom majke, Jelene Šubić. Zbačen od plemstva u korist Vuka, a zatim vraćen.
Stjepan Vuk 1366. - 1367. Sin Vladislava, brata Stjepana II., pobunio se protiv brata i vladao kao ban.

Bosanski kraljevi[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Kraljevina Bosna

Vladar Slika Vladavina Napomena
Kotromanići
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić 26. listopada 1377. - 10. ožujka 1391. Osvojio je Dalmaciju te dijelove Srbije i Hrvatske. Bosna je bila politički stabilna. Razvijali su se gradovi, trgovina i rudarstvo.
Stjepan Dabiša [[Slika: ožujak 1391. - 8. rujna 1395. Unuk bana Stjepana I., izgubio je Dalmaciju i dijelove Hrvatske. Priznao ugarskog kralja Žigmunda za svog nasljednika.
Jelena Gruba [[Slika: rujan 1395. - 1398. Udovica Stjepana Dabiše, Jelena je izabrana za vladaricu od bosanskog plemstva. Imala vrlo malo moći, budući da su velikaši ojačali, zbog čega je i smijenjena.
Stjepan Ostoja [[Slika: 1398. - 1404.
1409. - 1418.
Nezakoniti sin Stjepana Tvrtka I., postavljen na prijestolje nakon Jelenine smjene, ali ubrzo protjeran. Vratio se 1409. i sljedeće tri godine se borio za vlast s Stjepanom Tvrtkom II.
Stjepan Ostojić [[Slika: 1418 - 1421. Sin Ostoje i Kujave, obnovio savez s Mlečanima.
Stjepan Tvrtko II. Kotromanić [[Slika: 1404. - 1409.
1421. - studeni 1433.
1435. - 1443.
Sin Stjepana Tvrtka I., postavljen na prijestolje nakon zbacivanja Ostoje, zatim i sam zbačen. Borio se s neprestanim pobunama.
protukralj Radivoj Ostojić [[Slika: 1433. - 1435. Proglasio se kraljem Bosne uz podršku Osmanlija, no većina bosanskog plemstva nije ga priznala, izgubio je svaku podršku u zemlji i odrekao se krune.
Stjepan Tomaš Kotromanić Stjepan tomas.jpg studeni 1443. - srpanj 1461. Priznat od pape kao zakoniti kralj. Protjerivao bosanske krstjane. Na početku u sukobu s hercegom Stjepanom Kosačom.
Stjepan Tomašević [[Slika: srpanj 1461. - lipanj 1463. Sin Tomaša i Vojače, pogubljen pri padu Bosne pod osmansku vlast. Bio je posljednji bosanski kralj i posljednji srpski despot.

Personalna unija s Ugarskom (1102. – 1526.)[uredi VE | uredi]

Nakon što je Koloman odustao od pokoravanja Hrvatske silom, jer je uvidio da tako neće osigurati trajnu i nesmetanu vlast u njoj, 1102. godine nagodio se s hrvatskim velikašima. Prema toj nagodbi, koja se naziva Pacta conventa, Hrvatska i Ugarska ostale su posebne države koje u državnu zajednicu veže kraljeva osoba (personalna unija). Koloman se obvezao na posebnu krunidbu za hrvatskoga kralja. Jedinstvo i državna posebnost hrvatskih zemalja, između ostalog, očitovala se u osobi bana, odnosno hercega kao kraljeva namjesnika.[6]

Arpadovići[uredi VE | uredi]

Vladar Slika Vladavina Napomena
herceg Almoš (Almo[4]) Chronicon Pictum P105 Kálmán és Álmos kibékülése Dömösön.JPG 1091.1095. Ladislav ga postavio za posebnog hrvatskog kralja između Gvozda i Drave.[6] Nije bio krunjen. Kad je Almoš pobjegao iz sjeverne Hrvatske, prevladao je narodni kralj Petar.[4]
Koloman Komárom375.JPG 1102.1116. Okrunio se u Biogradu za hrvatsko-dalmatinskog kralja 1102., čime je uspostavljena personalna unija između Hrvatske i Ugarske.
Stjepan II. Stefan II węgierski.jpg 1116. – 1131.
Bela II. Slijepi II Bela KK.jpg 1131. – 1141.
Gejza II. Géza II.jpg 1141. – 1162.
Stjepan III. III Istvan koronazasa KK.jpg 1162.
Ladislav II. Chronicon Pictum P121 A korona elrablása.JPG 1162. – 1163.
Stjepan IV. Stephen IV of Hungary.jpg 1163. – 1172.
Bela III. Bela 3.jpg 1172. – 1196.
Emerik Emeric of Hungary.jpg 1196. – 1204.
Ladislav III. III.László.jpg 1204. – 1205.
Andrija II. Andrew II of Hungary th.jpg 1205. – 1235.
Bela IV. BelaIV-ChroniconPictum.jpg 1235. – 1270.
Stjepan V. Stepan5 pecet.jpg 1270. – 1272.
Ladislav IV. Kumanac Kun L szl Thuroczy.jpg 1272. – 1290.
Andrija III. Mlečanin III Andras Thuroczy.jpg 1290. – 1301.

Anžuvinci[uredi VE | uredi]

Vladar Slika Vladavina Napomena
Karlo I. Robert Chronicon Pictum I Karoly Robert.jpg 1301. – 1342. prvi Anžuvinac na hrvatsko-ugarskom prijestolju
Ludovik I. Veliki Ludwik Wegierski.jpg 1342. – 1382.
Marija Mária Thuróczy.jpg 1382. – 1385.
Karlo II. Drački Charles III of Naples (head).jpg 1385. – 1386.
Ladislav Napuljski Ladislaus, King of Naples.JPG 1403. - 1409. borio se za prijestolje sa Žigmundom Luksemburškim. Vidjevši da se ne može održati na prijestolju, 1409. prodaje Veneciji svoja dinastička prava na Dalmaciju za 100 000 dukata.

Razne dinastije[uredi VE | uredi]

Vladar Slika Vladavina Napomena
Luksemburgovci
Žigmund Luksemburški Albrecht Dürer 082.jpg 1387. – 1437.
Habsburgovci
Albert Albrecht II. von Habsburg.jpg 1437. – 1439. prvi Habsburgovac na hrvatsko-ugarskom prijestolju
Luksemburgovci
Elizabeta Luksemburška Innsbruck 1 241.jpg 1439. – 1440.
Jagelovići (Jagelonci)
Vladislav I. Warnenczyk.jpg 1440. – 1444.
Habsburgovci
Ladislav V. Posmrtni Ladislas the Posthumous 001.jpg 1444. – 1457.
Hunjadi
Matijaš Korvin Matthias Corvinus.jpg 1458. – 1490.
Jagelovići (Jagelonci)
Vladislav II. Vladislaus II. of Bohemia and Hungary.gif 1490. – 1516.
Ludovik II. Louis2.jpg 1516. – 1526. poginuo u bici na Mohačkom polju 1526. godine ne ostavivši nasljednika
Zapolje
Ivan Zapolja
Jan Zapolskyx.png 1527. – 1540. izabran za kralja od dijela ugarskog i slavonskog plemstva

Habsburgovci (1527. – 1918.)[uredi VE | uredi]

Vladar Slika Vladavina Napomena
Habsburgovci
Ferdinand I. Hans Bocksberger der Aeltere 001.jpg 1527. - 1564. izabran za hrvatskog kralja na saboru u Cetinu 1527.
Maksimilijan II. Maximilian II HRR MATEO.jpg 1564. - 1576.
Rudolf II. Hans von Aachen 003.jpg 1576. - 1608.
Matija II. Matthias HRR MATEO.jpg 1608. - 1619.
Ferdinand II. Joseph Heintz d. Ä. 003.jpg 1619. - 1637.
Ferdinand III. Frans Luycx 002.jpg 1637. - 1657.
Leopold I. Kaiser-Leopold1.jpg 1657. - 1705.
Josip I. Joseph I, Holy Roman Emperor.jpg 1705. - 1711.
Karlo III. Johann Gottfried Auerbach 002.JPG 1711. - 1740.
Marija Terezija Kaiserin Maria Theresia (HRR).jpg 1740. - 1780.
Habsburg-Lotaringovci
Josip II. Kaiser Joseph II by Georg Decker.png 1780. - 1790.
Leopold II. Heinrich Friedrich Füger 007.png 1790. - 1792.
Franjo II. Francis II, Holy Roman Emperor by Friedrich von Amerling 003.jpg 1792. - 1806. ukinuto Sveto Rimsko Carstvo
Franjo I. Francis II, Holy Roman Emperor by Friedrich von Amerling 003.jpg 1806. - 1835. proglašeno carstvo Austrije
Ferdinand V. Ferdinand I; Keizer van Oostenrijk.jpg 1835. - 1848.
Franjo Josip I. LenbachFranzJoseph.jpg 1848. - 1916. za njegove vladavine uspostavljena je dualna Austro-Ugarska Monarhija
Karlo I. Emperor karl of austria-hungary 1917.png 1916. - 1918. posljednji hrvatsko-ugarski kralj

Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću[uredi VE | uredi]

Vidi članak Mletačka republika i popis mletačkih duždeva.

"Bosansko Kraljevstvo", osmanski vazal[uredi VE | uredi]

  • Matija Radivojević (1465. - 1471.), sin Radivoja Ostojića. Osmansko Carstvo nije anektiralo Bosansko kraljevstvo odmah nakon osvajanja, već postavlja svoga kralja krajem 1465. godine kao vazalnu marionetu. Oko 1471. godine buni se i staje na stranu Kraljevine Ugarske, koja ga uspijeva spasiti od osmanske odmazde, međutim Bosna za kaznu biva izravno pripojena Osmanlijama.
  • Nikola Iločki (1471. - 1477.), nedinastički, doživotni knez Teočaka i ban Mačve, dobio je 1471. od Matije Korvina godine titulu kralja bosanskoga za kojom je žudio, uz banovine Hrvatsku i Slavoniju, kao i ključ svih gradova vranskog priorata. Umro je kao bosanski "kralj u izgnanstvu" u Hrvatskoj 1477. godine prije oslobođenja Bosne od osmanske vladavine i bez nasljednika.
  • Matija Vojsalić (1472. - 1476.), praunuk Vojislava Hrvatinića, brata Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Osmanski sultan Mehmed II. ga je 1472. godine proglasio kraljem Bosne, godinu dana nakon što je Korvin proglasio Nikolu Iločkog bosanskim kraljem. Vojsalić je smijenjen 1476. godine zbog stvaranja urote s Mađarima protiv Osmanskog carstva. Posljednji je poznati član Hrvatinića.

Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću[uredi VE | uredi]

(Republika Hrvatska i susjedne države s autohtonim hrvatskim stanovništvom)

Turski sultani:

Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću[uredi VE | uredi]

Bonapartovići[uredi VE | uredi]

Hrvatska u Kraljevini SHS/Jugoslaviji[uredi VE | uredi]

Karađorđevići[uredi VE | uredi]

Hrvatska u doba NDH[uredi VE | uredi]

  • Tomislav II. (1941. - 1943.) (dogovorom Pavelića i kraljevske talijanske kuće od Savoja suverenitet prešao na Zvonimirovu krunu koja je predana Tomislavu II.), stvarni vladar NDH bio je Ante Pavelić.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Pravni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006.
  2. Archive.org Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata - od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća (1899.)
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 Dragutin Pavličević, Povijest Hrvatske. Zagreb, 2007.
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 Rudolf Horvat: Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.)
  5. Ferdo Šišić, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskoga naroda 600. 1526., pretisak Marjan tisak, 2004.
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 Trpimir Macan, Povijest hrvatskoga naroda, Zagreb, 1992.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Hrvatski vladari