Hrvatsko-osmanski ratovi

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Hrvatsko-osmanski ratovi ili Osmansko-hrvatski ratovi je naziv za niz vojnih sukoba između Hrvatskog Kraljevstva (u Hrvatsko-Ugarskoj i u Habsburškoj Monarhiji) i Osmanskog Carstva.

Migracije u doba hrvatsko-osmanskih ratova

Događaju se sljedeće migracije;

Migracije za doba turskih ratova
  • Iz Pounja u Gradišće (južnočakavski i šćakavski ikavci) i Posutlje (kajkavizirani južnočakavci-->donjesutlanci)
  • Iz Like u Gradišće, Žumberak, Pokuplje, otoke i središnju Istru te enklave u Mađarskoj (svi srednječakavski ekavo-ikavci)
  • Iz sjeverne Dalmacije (južnočakavski ikavci i čakavizirani staroštakavski ikavci iz okolice Ljubuškog-->jugozapadni istrani) u zapadnu Istru i na otoke
  • Iz zapadne Hercegovine, južnog dijela (štakavski ikavci) u sjevernu Dalmaciju, otoke i Molise
  • Iz zapadne Hercegovine, sjevernog dijela (štakavski ikavci) u sjevernu Dalmaciju, pa zapadnu Liku, pa Bačku
  • Iz JZ Bosne novoštokavizacija ikavskih čakavaca u Pounje(Bihać) i Posanje(Prijedor), Posavinu (Derventa) i Slavoniju
  • Iz istočne Bosne (šćakavski jekavci, Bošnjaci) u središnju Bosnu, Podravinu (Virovitica), Pounje (Kostajnica) i Baranju (Pečuh)
  • Iz sjeverne Bosne i Posavine po ostatku Slavonije, Srijem i Banat (šćakavski zatvoreni ekavci/ikavci, Šokci)
  • Iz Poneretlja (novoštokavski jekavci) na područja zapadne Bosne, središnje Slavonije (Osijek i Našice), SZ HR (Bjelovar), istočne Like, Banovine (Glina) i sjeverne Dalmaciju, u primorje te preko Dubrovnika na Kosovo i u Boku
  • seoba kajkavaca (turopoljsko-posavski) na sjever pa nakon "naturalizacije" (dakle skupa s zagorsko-međimurskim) u Gradišće te seobe kajkavaca (turopoljsko-posavski) na istok (banat) gdje se torlakiziraju/asimiliraju
Prikaz dijalektalnog stanja prije i poslije hrvatsko-osmanskih ratova u RH i BiH

Općenito;

  • Iz Pounja se ide za Gradišće (južnočakavski i šćakavski ikavci) i Posutlje
  • Iz sjeverne Dalmacije se ide za Zapadnu Istru (južnočakavski i šćakavski ikavci)
  • Iz Istočne Like se ide na otoke, Istru i Gradišće (srednječakavski ikavoekavci)
  • Iz Zagore se ide na otoke (južnočakavski ikavci)
  • Iz zapadne Hercegovine se ide u Liku i sjevernu Dalmaciju, sve do Bačke (novoštokavski ikavci)
  • Iz JZ (i zapadne) Bosne se ide u Pounje, Posanje, južno Primorje, Posavlje, sve do Slavonije (novošćakavski ikavci)
  • Iz središnje Hercegovine se ide u zapadnu BiH te hr. granicu od Kostajnice do Knina i potezu u Slavoniji od Bjelovara do Osijeka i du primorje(novoštokavski jekavci)
  • Iz istočne BiH se ide u Slavoniju, Pounje i Baranju (starošćakavski jekavci)
  • Iz sjeverne BiH i južne Slavonije se ide prema zapadnoj Slavoniji, Srijemu i banatskim enklavama
  • Iz središnje BiH se ide prema Slavoniji (šćakavski ikavci)
  • Iz središnje HR (kajkavci) idu prema Gradišću ili Banatu

Nisu prikazane povratne migracije, poglavito Muslimana s povlačenjem Otomanskog carstva


Izvori[uredi VE | uredi]

  • Milan Kruhek: Granice Hrvatskog Kraljevstva u međunarodnim državnim ugovorima, Povijesni prilozi 10/1991., str.37-79
  • Ferdo Šišić: Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526.