Hrvatsko kulturno društvo Napredak

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Dio serije članaka o
Kulturi Hrvata Bosne i Hercegovine
Humačka pločaStećak u Radimlji kod StocaHrvojev misal
Religija · Umjetnost · Književnost · Glazba
Kulturna baština · Obrazovanje · Šport
Kulturne, obrazove i znanstvene ustanove:
Franjevačka provincija Bosna Srebrena
Hrvatsko kulturno društvo Napredak
Matica hrvatska · Sveučilište u Mostaru
Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača
Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru

Hrvatsko kulturno društvo Napredak je udruga bosanskohercegovačkih Hrvata. Osnovni cilj Napretka je očuvanje i jačanje hrvatske nacionalne svijesti u Bosni i Hercegovini. Taj cilj se nastoji ostvariti promicanjem hrvatskog jezika i kulture, poticanjem obrazovanja i suradnjom s vjerskim ustanovama. Zato Napredak organizira i potiče brojne kulturne manifestacije i stipendira talentirane studente. Unutar Napretka djeluju mnoge kulturne i sportske organizacije. Sjedište Napretka nalazi se u Sarajevu. Predsjednik Društva od obnoviteljske godine 1990.je dr. Franjo Topić.

Povijest[uredi VE | uredi]

Napretkov kalendar, 1907.
Napretkova plaketa iz 1922.godine, dodjeljivana članovima utemeljiteljima

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Završna faza hrvatskog narodnog preporoda u BiH

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, u vremenu naglog gospodarskog i kulturnog razvoja BiH nakon dolaska austrougarskih vlasti, među hrvatskim narodom u toj zemlji osjećala se snažna potreba za osnivanjem društva koje bi pomagalo i financiralo obrazovanje hrvatske mladeži. Kao rezultat te težnje nastala su dva društva kojima je poticanje obrazovanje bio osnovni cilj. Prvo je osnovano 14. rujna 1902. godine u Mostaru pod nazivom "Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike", a drugo 11. studenog iste godine u Sarajevu pod nazivom "Hrvatsko društvo za namještanje djece na zanate i u trgovinu". Prvi predsjednik u Mostaru je bio fra Radoslav Glavaš, a u Sarajevu privremeno prof. dr. Tugomir Alaupović. 1904. godine, sarajevsko društvo u naziv dodaje riječ "Napredak".

Mostarsko i sarajevsko društvo ujedinjuju se 1907. godine, a pod nazivom “Hrvatsko prosvjetno i kulturno društvo Napredak” djeluje od 1914.. Pod ovim nazivom,1922. godine, društvo svojim članovima utemeljiteljima dodjeljuje plakete ukrašene simboličnim motivima i pročeljima zgrada društva u većim gradovima otisnutim u bakrorezu (vidi sliku). U izmijenjenim Pravilima svrha društva je definirana nešto uopćenije: kulturno jačanje hrvatskoga naroda. Ovakva misija zadržana je sve do 1945. godine. U tijeku I. svjetskog rata (naročito od 1915. do 1918.) i II. svjetskog rata (posebice od 1943. do 1945.), Društvo je značajno smanjilo svoju aktivnost, iako se uprava sastajala, a postojao je i dio podružnica.

Kraj II. svjetskog rata za Napredak donosi posve novu situaciju. Vlasti Titove Jugoslavije uspostavljaju novi ideološki sustav, nastojeći ovladati svim društvenim dimenzijama, koristeći u tome i zatečena kulturno-prosvjetna društva. Napredak je formalno obnovljen na Glavnoj skupštini 28. i 29. listopada 1945. godine. Zadržano je i ime i način unutarnje organizacije, ali se suštinski promijenila svrha i ciljevi društva. Djelovanje društva bilo je najviše usmjereno na iskorjenjivanje nepismenosti, a osnovna svrha, pomaganje đacima, praktièno je napuštena. O promicanju hrvatske kulture nije se moglo ni pomišljati, pošto su se sve kulturne aktivnosti realizirale kroz dirigiranu suradnju s druga dva nacionalna društva u okviru Saveza kulturno prosvjetnih društava.

I takvo suženo djelovanje nije odgovaralo tadašnjoj vlasti pa 1. travnja 1949. godine, dolazi do ukidanja Napretka, pod izgovorom kako nema članstva i ne može se održati skupština, koja bi dala legalitet upravi. Prestao je rad Središnjice, svih podružnica i povjereništava i drugih organizacija, koje su djelovale u okviru Napretka (Zadruga, knjižnica, knjižara...), dok pokretna i nepokretna imovina i sva prava i obveze Hrvatskog kulturnog društva Napredak prelaze od 1. travnja 1949. godine na Savez kulturno-prosvjetnih društava. Protiv Napretka su bile nastrojene vlasti u Bosni i Hercegovini. O tom tvrdostrujaštvu među Srbima u BiH je pisao i Ante Ciliga, napominjući da veću potporu Informbiro ima među tamošnjim Srbima, nego među onima u Srbiji.

Obnova Napretka se događala u okviru i u ozračju silaska s povijesne pozornice totalitarnog komunističkog sustava, koji je i prekinuo njegov rad. Prvi javni poziv za obnovu Napretka uputio je javnosti hrvatski književnik i urednik Mile Pešorda u večernjem dnevniku RTV Sarajevo, 7. srpnja 1990.(vidi:"Napredak-hrvatski narodni kalendar za 1991.",str.290.,Sarajevo,1990.) Obnoviteljska skupština održana je 29. rujna 1990. u Sarajevu. Usvojen je Statut kojim je definirano da je svrha obnovljenog Napretka: kulturno i prosvjetno djelovanje, ekonomsko jaèanje i socijalno podizanje hrvatskog naroda. Danas ovo društvo ima oko 20.000 članova i mnoštvo ogranaka diljem Bosne i Hercegovine te Hrvatske.

Podružnice[uredi VE | uredi]

Napretkovo se djelovanje ostvaruje kroz podružnice koje postoje u gotovo svim bosanskohercegovačkim gradovima naseljenim Hrvatima:

Banja Luka, Bihać, Bosanski Brod, Bosanski Šamac, Brčko, Breza, Bugojno, Busovača, Čapljina, Derventa, Doboj (povjerenstvo), Drvar, Fojnica, Glamoč, Gračac, Gradačac, Grude, Jajce, Kakanj, Kiseljak, Konjic, Kreševo, Kupres, Lukavac, Ljubuški, Maglaj, Modriča, Mostar, Neum, Novi Travnik, Odžak, Okučani, Orašje, Posušje, Potoci (Mostar, BiH), Prozor, Sarajevo - Dobrinja (povjerenstvo), Sarajevo - Novo Sarajevo (povjerenstvo), Stolac, Srebrenik, Široki Brijeg, Travnik, Tuzla, Uskoplje, Usora, Vareš, Visoko, Vitez, Zavidovići, Zenica, Žepče i Živinice.

Napredak svoje podružnice ima i u mnogim hrvatskim gradovima, kao i u drugim državama sa značajnijom hrvatskom dijasporom:

Beč, Bochum (povjerenstvo), Chicago, Detroit (povjerenstvo), podružnica za Crnu Goru, Donja Lastva (Boka kotorska), Dortmund (povjerenstvo), Dubrovnik, Essen (povjerenstvo), Esslingen, Rheinfelden (povjerenstvo), Graz, Hamburg, Hamilton, Imotski, Karlovac, Kassel, Knin, Linz, Ludwigsburg, Makarska, Malmö, Metković (u osnivanju), New York, Osijek, Poreč, Pula, Rijeka, Siegen (povjerenstvo), Split, Saint Louis, Šibenik, Ulm/Donau, Vancouver, Varaždin, Vodice (povjerenstvo), Zadar i Zagreb.

Poznati Napredkovci[uredi VE | uredi]

Graditeljske djelatnosti[uredi VE | uredi]

Napertkov odbor za izgradnju Zakladnog doma (Napretkove palače)u Sarajevu 1911. godine

U Sarajevu je društvo 1913. godine sagradilo impresivni Zakladni dom, popularno nazvan Napretkova palača. Na pročelju zgrade ističe se hrvatski grb i natpis NAPREDAK. Smatra se da je to jedna od najljepših sarajevskih građevina nastalih za vrijeme austrougarske vladavine. U svrhu namicanja novih sredstava i vođenja poslova oko izgradnje Zakladnog doma izabran je odbor u sastavu: Ante Tandarić, Anto Alaupović, Mijo Vučak, Ivan Renđec, Ljudevit Dvorniković, Nikola Krešić, Albert Draganić, Jozo Udovčić, Matej Kakarigi, Ivan Budimir, Dane Cvitković, Petar Maričić i Nikola Palandžić (vidi sliku). Danas je ta zgrada na privremenom popisu spomenika Bosne i Hercegovine.[1]

"Napredak" je imao sedam konvikata:

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]