Humanistički naturalizam

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
dio serije čija je tema
ireligija
"αθεοι" (atheoi), grčki izraz za "bezbožnike", pojavljuje se u Poslanici Efežanima zapisanoj na papirusu iz trećeg stoljeća poznatom kao "papirus 46"
ireligija
sekularni humanizam · slobodumlje · postteizam · nonteizam · antiklerikalizam · antireligija · kritika religije · parodijska religija
ateizam
popis ateista · demografija · religija · povijest · antiklerikalizam · državni · novi · kritika · diskriminacija · implicitni i eksplicitni · negativni i pozitivni · egzistencija Boga · antiteizam · antireligija · kršćanski ateizam · ateizam u hinduizmu · židovski ateizam
agnosticizam
popis agnostika · jaki · slabi · agnostički ateizam · agnostički teizam · apateizam · ignosticizam · sekularni budizam
nonteizam
kritika religije · sekularni humanizam · slobodoumlje · Leteće špagetno čudovište · inkonzistentna otkrivenja · Nevidljivi ružičasti jednorog · parodijska religija · postteizam · Russellov čajnik · teološki nonkognitivizam · transteizam
naturalizam
humanistički · metafizički · metodološki · religijski
ljudi
ateisti · agnostici · humanisti · panteisti · deisti
knjige
Kraj vjere
Deluzija o Bogu
Bog nije velik
Pismo kršćanskoj naciji
Sustav prirode
Zašto nisam kršćanin
Zašto nisam musliman
Ispovijed budističkog ateista
organizacije
Međunarodna ateistička alijansa · Zaklada za slobodu od religije · Skup razuma · Svjetski panteistički pokret
vezane teme
ireligija po državama (Hrvatska· nepriklonjeni · sekularizam
Atheism template.svg kategorija ateizam
v · r · u

Humanistički naturalizam ogranak je filozofskog naturalizma po kojem ljudska bića mogu najbolje razumjeti svijet i upravljati njime uporabom znanstvene metode. U njemu se ne traga za konceptima duhovnosti, intuicije i metafizike jer se njihove hipoteze i generalizacije ne mogu opovrgnuti (nisu falsifikabilne) i stoga ne mogu nikad napredovati više od osobnog mišljenja. Između prirode i onoga što leži "izvan" prirode ili "nad" njome nije povučena granica; sve se smatra rezultatom objašnjivih procesa unutar prirode, a ništa ne leži izvan nje.[1]

Jedna od teza humanističkog naturalizma jest da su sva živa bića zamršeni produžetci prirode i stoga zaslužuju određen stupanj uzajamna poštovanja od ljudskih bića. Naturalisti prihvaćaju potrebu za prilagodbom na trenutnu mijenu i to da se živa bića radi vlastitog opstanka moraju hraniti drugim živim bićima. No oni jednako tako uvažavaju potrebu za pravednim rasporedom resursa među svim vrstama.

Industrija i tehnologija se ponekad smatraju neprijateljima naturalizma, no to ne mora uvijek biti slučaj. One koji zastupaju ovu tezu tvrde da su zajednice u prošlosti uglavnom bile poljodjelske i lovačko-sakupljačke i živjele su u relativnoj harmoniji i ravnoteži s prirodom. No s osvitom industrijske revolucije, neki naturalisti smatraju da je ova ravnoteža sve više u opasnosti.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Titus, Harold H., Living Issues in Philosophy (4. izdanje; New York: American Book Co., 1963.): str. 215.-221.