INA

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je članak o naftnoj kompaniji. Za rumunjsku pjevačicu, pogledajte Inna.
Upravna zgrada INA-e u Zagrebu, tzv. Karingtonka

INA odnosno Industrija nafte je hrvatska naftna kompanija.

INA-Grupu čini INA d.d. i više ovisnih društava u potpunom ili djelomičnom vlasništvu INA-e te povezanih poduzeća. Grupa ima dominantan položaj u Hrvatskoj u istraživanju i proizvodnji nafte i plina, preradi nafte, te u prodaji plina i naftnih proizvoda. INA također drži i vlasnički udjel u JANAF-u d.d.

Povijest[uredi VE | uredi]

Postrojenja INA-e na Urinju kod Rijeke
  • 1883. Rafinerija nafte u Rijeci
  • 1927. Rafinerija nafte Sisak
  • 1927. Rafinerija Zagreb
  • 1952. osnovan Naftaplin, poduzeće za istraživanje i proizvodnju nafte i plina
  • 1963. spajanjem Naftaplina i Rafinerija nafte Rijeka i Sisak nastaje «Kombinat za naftu i plin»
  • 1964. Kombinat mijenja ime u INA- Industrija nafte, integriranje trgovačkih poduzeća :Interpetrol i Croatiapetrol
  • 1968. puštena u rad Tvornica mineralnih gnojiva Kutina
  • 1970. novim Statutom utemeljene četiri tehnološko-funkcionalne grupe INA-Naftaplin, INA-Prerada, INA-Petrokemija i INA-Trgovina
  • 1974. INA potpisala Osnovni ugovor za naftovod od Omišlja do mađarske granice –današnji JANAF- naftovod je pušten u rad 1979. godine
  • 1976. osnovana DINA- Petrokemija Rijeka
  • 1990. INA postaje javno poduzeće, osnivaju se dionička društva INA- Petrokemija Kutina, DINA, OKI, INA- Specijalna oprema, INATURS
  • 1993. INA u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima postaje dioničko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske
  • 2003. MOL, mađarska kompanija za naftu i plin, postaje Ininim strateškim partnerom s dioničkim udjelom od 25% plus jednom dionicom.
  • 2006. privatizacija INA-e, Vlada odredila inicijalnu cijenu dionice na 1.690,00 kuna (na sjednici 27. studenog 2006.)[1]

Eko incidenti[uredi VE | uredi]

Sisačka rafinerija[uredi VE | uredi]

Rafinerija je već godinama pod optužbama za zagađivanje okoliša, a zadnji incident dogodio se 21. veljače 2007. kada je zbog kvara na sigurnosnom ventilu nastao mazutni oblak koji je pao na rafineriju i obližnje parkiralište, a lož ulje je kroz kanalizaciju završilo u rijeci Kupi. [2] [3]

Puknuća naftovoda[uredi VE | uredi]

  • 1984. kod Krčkog mosta pukotina uslijed korozije, iscurio kubik nafte
  • 1984. kod rijeke Dobre, oštećenje cjevovoda zbog struganja o kamen i pijesak, iscurilo 10 kubika nafte
  • 1996. kod Brodskog Stupnika, korozija blizu vara uslijed nepostojeće katzodne zaštite, iscurilo 500 kubika u tlo i vodotoke
  • 1996. Sotin kod Garčina, greška materijala, 80 kubika iscurilo po obradivom zemljištu
  • 1997. kod Brodskog Stupnika, korozija, iscurilo 15 kubika u tlo
  • 1998. Sotin kod Strizivojne, korozija, iscurilo dva kubika u tlo
  • 2000. Stružec, dva kubika iscurilo u tlo i potok [4]
  • 2001. Popovača, iscurilo oko 1000 litra nafte blizu rijeke Lonje [5]
  • 2004. Pakra, iscurilo oko tri kubika nafte u vodotoke, uzrok nije poznat [6]
  • 2005. Slobodnica, 1000 litara nafte iscurilo u tlo [7]
  • 2005. kod Brodskog Stupnika, 200 litara nafte iscurilo u tlo [8]
  • 2005. kod Strizivojne [9]

INA i sponzoriranje hrvatskog športa[uredi VE | uredi]

INA i kultura[uredi VE | uredi]

1994. je godine INA, zajedno s Hrvatskim kulturnim klubom, utemeljila nagradu za promicanje hrvatske kulture u svijetu. Dodjeljuje se godišnje[10].

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: INA

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


CashRegister.svg Nedovršeni članak INA koji govori o tvrtki treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.