Ilitija
Izvor: Wikipedija
Ilitija (grčki Εἰλείθυια) je božica rađanja iz grčke mitologije. Prvotno je bila kretska božica.
Sadržaj |
[uredi] Etimologija
Ilitijino ime se ne pojavljuje kao indoeuropsko. "Ilithyia" je latinski pravopis. Ilitijino ime jača njezinu vezu s minojskom kulturom, koja je prevladavala na Kreti.
[uredi] Ilitijino podrijetlo
Ilitija je kretska božica, a u mitologiji ima vrlo malu ulogu jer nije vrlo važna. Heziod kaže da je kćer Zeusa i Here u Teogoniji, braća su joj Ares i Hefest, a sestra Heba. Apolodor i Diodor Sicilski također to tvrde. Ali Pauzanije, pjesnik iz 2, stoljeća, kaže da je Ilitija božica sudbine, što je zapravo Mojra, odnosno tri Mojre. Jedna je Mojra božica rađanja pa može biti poistovjećivana s Ilitijom. U klasičnoj Grčkoj ona je povezana s Artemidom, božicom djevicom, i Herom, kao svojom majkom. U orfičkim misterijima Artemida je djevica koja pomaže ženama pri porođaju, što spominje i Robert Graves. Postoji natpis gdje piše "Artemida Ilitija", te bi te božice mogle biti slične, ali Ilitija je Herina kćer, dok je Artemida Letino dijete, ali obje su Zeusove kćeri. U grčkim svetištima je bilo malih figurica od terakote koji predstavljaju božicu rađanja, dakle možda Ilitiju.
[uredi] Mitologija
Ilitija u mitologiji ima malu ulogu, samo kao božica rađanja, a spominje se da je držana dalje od Lete, Apolonove i Artemidine majke, pa se tu opet vidi veza s Letom i Artemidom. Ilitija je devet dana držana podalje od Lete. Hera je svoju kćer otela i držala na sjeveru.
[uredi] Literatura
- Walter Burkert, Grčka religija, 1985.
- Robert Graves, Grčki mitovi, 1955.
- Károly Kerényi, Dioniz: Arhitepska slika neuništivog života, 1976.
- Emma J. Stafford, Stara Grčka, 2004.
[uredi] Vanjske poveznice
