Ino Perišić

Ino Perišić
Biografski podatci
Datum rođenja	22. kolovoza 1920.
Datum smrti	24. listopada 1987.
Djelo
Period	1943. – 1987.
Poznatija djela	Simfonijski ples »Linđo« Balkanske pitoreske Mala plesna suita Divertimento Scherzo Folklorne meditacije Legenda

Ino Perišić (Dubrovnik, 22. kolovoza 1920. – Zagreb, 24. listopada 1987.), hrvatski dirigent i skladatelj.

Životopis

Osnovnu glazbenu naobrazbu Ino Perišić stekao je u rodnom gradu. Dirigiranje je studirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Umjetničku karijeru započeo je 1943. kao korepetitor i dirigent Opere HNK u Osijeku. Kao operni dirigent djelovao je u Zagrebu (1950-1955 i 1965-1967), Mariboru (1955/1956), Skopju (1956-1965) i Rijeci (1967-1974). Od 1974. godine pa sve do umirovljenja bio je dirigent Opere HNK u Zagrebu. Iako je bio poznatiji kao dirigent, Ino Perišić ostavio nam je u nasljeđe i dvadesetak svojih skladateljskih ostvarenja. Pretežito su to skladbe za veliki simfonijski orkestar, no ima i zanimljivih djela za komorne ansamble i sastave. Skladao je nekoliko popijevki za glas i klavir, ali i klavirsku pratnju za brojne pjesme raznih autora. Bio je dugogodišnji član Hrvatskoga društva skladatelja i Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika.

Značajke Perišićeve glazbe

Skladbe Ina Perišića odaju sve karakteristike tzv. nacionalnog smjera u hrvatskoj glazbi. U njegovim simfonijskim i komornim djelima osjeća se snažan utjecaj hrvatske folklorne tradicije, ali gotovo jednako i – s obzirom na prostor i vrijeme u kojem je živio i djelovao – utjecaji glazbenoga folklora drugih naroda bivše Jugoslavije. Njegova prva i vjerojatno najpoznatija skladba, Simfonijski ples „Linđo”, glazbena je uspomena na rodni Dubrovnik. Ali i u drugim Perišićevim skladbama ima glazbenih tema koje svojim melodijskim, ritamskim ili harmonijskim obilježjima neodoljivo podsjećaju na izvorni folklorni predložak. Krsto Odak, Jakov Gotovac, Krešimir Baranović i Boris Papandopulo tek su neki od suvremenika od kojih je učio i čijim se skladbama divio. Mnoga su njihova djela također snažno obilježila umjetnički put Ina Perišića kao dirigenta i skladatelja.

Djela

Neke svoje skladbe – primjerice Folklorne meditacije – Ino Perišić je uvijek iznova dorađivao, a neke su se partiture – poput Concertina za dvije flaute i orkestar iz 1964. ili pak Dua za fagot i flautu iz 1967. – izgubile (!?). U Fonoteci Hrvatskoga radija postoje tek dvije snimke Perišićevih djela: MALA PLESNA SUITA (snimka iz 1964. godine, Simfonijski orkestar RTB i dirigent Mladen Jagušt) i SCHERZO op.6 (snimka iz 1974. godine, Zagrebački simfoničari RTZ i dirigent Josef Daniel). Za neke je skladbe danas gotovo nemoguće utvrditi točno vrijeme njihova nastanka, a često se razlikuju i podatci koje u svojim člancima i knjigama navode hrvatski muzikolozi Krešimir Kovačević i Lovro Županović.

• SIMFONIJSKI PLES „LINĐO“ op.1 za veliki simfonijski orkestar, 1950. (rev. 1957.)
• BALKANSKE PITORESKE op.3 za veliki simfonijski orkestar, 1956. (rev. 1980.)
• MALA PLESNA SUITA za simfonijski orkestar, 1962.
• DIVERTIMENTO za gudački orkestar, oko 1970.
• SCHERZO op.6, plesna igra za veliki simfonijski orkestar, 1974.
• FOLKLORNE MEDITACIJE za simfonijski orkestar (1. verzija), 1974.
• FOLKLORNE MEDITACIJE op.10 za kvintet drvenih puhača, 1975.
• KONCERTNI STAVAK (Allegretto comodo) za kvintet limenih puhača, 1977.
• FOLKLORNE MEDITACIJE za simfonijski orkestar (2. verzija), 1978.
• LINĐO op.7 za klavir i gudački orkestar, 1980.
• SIMFONIJSKE FOLKLORNE MEDITACIJE op.9 za simfonijski orkestar, 1980.
• LEGENDA op.14 za simfonijski orkestar, 1981.
• LINĐO op.15 za klavir, lijericu i gudače, 1982.
• SVEČANA FANFARA za sekstet limenih puhača (3 tr. + 3 tbn.)
• GRIČKI TOP za glas i klavir, stihovi: Lav Olgin
• KAJ SE FURIŠ za glas i klavir, stihovi: Stjepan Tkalec
• SVU NOĆ MI SOKO PREPJEVA za muški zbor (obradba narodne pjesme)

Literatura

1. Andreis, Josip: IZ HRVATSKE GLAZBE. Studije i članci, Zagreb: Muzikološki zavod Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišna naklada Liber, 1979.
2. Ivanković, Branko: Bilješke, razgovori i sjećanja na Ina Perišića (neobjavljeni rukopis).
3. Kovačević, Krešimir: Muzičko stvaralaštvo u Hrvatskoj 1945-1965, Zagreb: Udruženje kompozitora Hrvatske, 1966, str. 221.
4. Kovačević, Krešimir: »PERIŠIĆ, Ino«, u: Kovačević, K. (ur.), MUZIČKA ENCIKLOPEDIJA, Zagreb: JLZ, 1977, sv. 3, str. 61.
5. Županović, Lovro: STOLJEĆA HRVATSKE GLAZBE, Zagreb: Školska knjiga, 1980, str. 309.

Vanjske poveznice

• Hrvatsko društvo skladatelja
• Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika
• HDS - ZAMP (Zaštita autorskih muzičkih prava)