Intolerancija na hranu

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Translation arrow.svg
Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden s engleskog jezika.
Slobodno pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.
Translation arrow.svg
Ovaj članak ili dio članka, djelomično ili uopće nije preveden sa srpskog jezika.
Slobodno pomozite u prijevodu vodeći računa o stilu i pravopisu. Izvornik se možda nalazi na popisu drugih jezika.


Intolerancija na hranu ili ne-alergijska senzibilnost na hranu je pojam koji se rabi za razne fiziološke reakcije povezane sa određenom vrstom namirnica ili sastojka u namirnici.

Intolerancija na hranu je škodljiva reakcija, često zakašnjena, na hranu, piće, prehrambeni aditiv ili sastojak u hrani koji proizvodi simptome u jednom ili više organa i sustava, ali nije alergija na hranu i ne bi se trebala zamijeniti s njom. Prava alergija na hranu proizvodi Immunoglobin E (IgE) i tešku reakciju antitijela protiv hrane, dok intolerancija na hranu ne dovodi do toga.

Intolerancija na hranu se može klasificirati prema njihovom mehanizmu. Intolerancija može nastati zbog nedostatka određenih kemikalija ili enzima koji su potrebni radi probave namirnica. Može biti i rezultat anomalije sposobnosti ljudskog tijela u upijanju hranjivih tvari, kao što je primjerice kriva absorbcija fruktoze. Intolerancija na hranu se može dogoditi i prema prirodnim kemikalijama koje se nalaze u hrani, kao što je salicilna senzibilnost. Droge iz raznih biljaka, kao što je aspirin, također mogu prouzročiti takve reakcije. Na kraju, može to biti i rezultat imunoloških reakcija koji nisu povezane sa IgE-om.

Definicije[uredi VE | uredi]

Ne-alergijska senzibilnost na hranu je zdravstveni pojam za intoleranciju hrane. Ne bi se trebala zamijeniti sa puno težom alergijom na hranu.[1][2][3]

Reakcije uzrokovane intolerancijom na hranu mogu uključiti farmakološke, metaboličke i/ili gastrointestinalne reakcije na hrane ili sastojke u hrani. Intolerancija ne uzrokuje niti psihičke reakcije[3] niti trovanje hranom.

Ne-alergijska hipersenzibilnost na hranu je abnormalna fiziološka reakcija.

  • Metabolička reakcija na hranu nastaje zbog urođene ili stečene greške metabolizma na određene namirnice, kao što je dijabetes, nedostatak laktoze, fenilketonurija i manjak enzima glukoza-6-fosfat dehidrogenaze.
  • Farmakološke reakcije većinom nastaju zbog zbog kemikalija sa malom težinom molekula koje se događaju ili kao prirodni sastojci, kao što je salisiclna osjetljivost i amini, ili prehrambeni aditivi, kao što su razni konzervansi, emulgatori ili pojačivači okusa. Ove kemikalije mogu prouzročiti biokemijske nuspojave kod određenih ljudi.[4]
  • Gastro-intestinalne reakcije mogu nastati zbog pogrešne apsorpcije ili drugih anomalija probavnog sustava.
  • Imunološki odgovori nastaju posredstvom imunoglobinom bez IgE-a, gdje imunološki sustav prepoznaje određenu hranu kao stranu tijelo.
  • Otrovi mogu biti prirodno zastupljeni u hrani, ili oslobođeni bakterijama, ili zbog otrova u namirnicama.[4] Reakcije na otrove u hrani uzrokuju izravne reakcije hrane ili sastojka bez uključenja imunološkog sustava.[4]
  • Nema psihiloških reakcija, izuzev emotivnih asocijacija sa određenom hranom.[4]

Eliminacijske dijete su korisne prilikom dijagnoze intolerancije na hranu. Postoje određeni testovi za dijagnosticiranje određenih intolerancija na hranu.[4][5][6]

Znakovi i simptomi[uredi VE | uredi]

Intolerancija na hranu je kronična, manje akutna, manje očita te stoga mnogi ljudi ni ne znaju da je imaju, za razliku od upečatljivih i bolnih simptoma prilikom alergije na hranu.[7] Često treba dugo vremena dok se dogode simptomi intolerancije hrane. Simptomi počinju otprilike pola sata ili sat nakon obroka neprimjerene hrane, ali katkad sa pojave tek nakon 48 sati.[8]

Intolerancije na hranu dovodi do simptoma koji mogu utjecati na kožu, dišni sustav i probavni sustav ili odvojeno ili zajedničko. Na koži može dovesti do osipa, koprivnjače,[9] angioedem,[10] dermatitis,[11] i ekcem.[12] Simptomi dišnog sustava uključuju nosni krlkljanac, sinusitis, iritacija ždrijela, astma i neproduktivno kašljanje. Simpotmi probavnog trakta uključuju čireve usta, grčeve trbuha, mučnina, nadustost, proljev, začepljenje, sindrom iritabilnog crijeva,[5][6][8] a rijetko kada se javlja i anafilaksija.[12]

Intolerancija na hranu se povremeno veže uz bolest upale crijeva,[13] kronično začepljenje,[14] kronična infekcija hepatitisa C,[15] ekcem,[16][17] primjedbe zbog disanja,[18] uključujući astmu,[19] rinitis i glavobolje,[20][21] funkcionalna dispepsija,[22] eosinofilični ezofagitis[8] i ENT bolesti.[20][23]

Uzroci[uredi VE | uredi]

Razne organske kemikalije u namirnicama biljnog i životinjskog podrijetla dovode to simptoma intolernacije na određenu hranu.[12]

Simptomi mogu početi u bilo kojem dobu te se razvijati sporo ili brzo. Mogu iz uzrokovati virusne infekcije ili bolesti izlaganja kemikalijama u okolišu. Manjak probavnih enzima mogu također biti uzrok. Intolerancija na lactozu je primjer gdje tijelo ne proizvodi dovoljno laktaze kako bi probavio laktozu u mlijeku;[24][25] dok mliječni proizvodi sa manje laktoze, kao što je sir, su manje vjerojatni kao uzroci poticanja rekacije u ovom slučaju. Slična je stvar sa nasljednom intolerancijom na fruktozu.

Celijakija, autoimuna smetnja uzrokovana imunološkom reakcijom na gluten vodi do intolerancije prema glutenu.[26][27]

Najraširenija prirodna kemikalija u namirnici koja može provocirati reakciju je salicilna kiselina,[17] kao i tartrazin i benzojeva kiselina.[28][29][30] Benzojeva i salicilna kiselina se javljaju prirodno u raznim namirnicama, kao što je voće, sokovi, povrće, začini, lješnjaci, čaj, vina i kava.

Druge prirodne kemikalije koje uzrokuju reakciju su i amini, nitrati, sulfiti i neki antioksidansi. Tu su i pojačavači okusa.[19][31][32][33]

Ljudi osjetljivi na hranu imaju različite pragove osjetljivosti, tako da osjetljiviji ljudi mogu već dobiti reakciju na mnogo manje količine tvari.[4][8][19][32][33][34][35][36][37][38]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Gerth van Wijk R, van Cauwenberge PB, Johansson SG (kolovoz 2003). "[Revised terminology for allergies and related conditions]". Ned Tijdschr Tandheelkd 110 (8): 328–31.
  2. Johansson SG (svibanj 2004). "Revised nomenclature for allergy for global use: Report of the Nomenclature Review Committee of the World Allergy Organization, October 2003". J. Allergy Clin Immunol 113 (5): 832–6.
  3. 3,0 3,1 Johansson SG (September 2001). "A revised nomenclature for allergy. An EAACI position statement from the EAACI nomenclature task force". Allergy 56 (9): 813–24.
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 Clarke L (1996). "The dietary management of food allergy and food intolerance in children and adults". Aust J Nutr Diet 53 (3): 89–98.
  5. 5,0 5,1 Ortolani C, Pastorello EA (2006). "Food allergies and food intolerances". Best Pract Res Clin Gastroenterol 20 (3): 467–83.
  6. 6,0 6,1 Pastar Z, Lipozencić J (2006). "Adverse reactions to food and clinical expressions of food allergy". Skinmed 5 (3): 119–25; quiz 126–7.
  7. Vanderhoof JA (1998). "Food hypersensitivity in children". Curr Opin Clin Nutr Metab Care 1 (5): 419–22.
  8. 8,0 8,1 8,2 8,3 Ozdemir O, Mete E, Catal F, Ozol D (siječanj 2009). "Food intolerances and eosinophilic esophagitis in childhood". Dig Dis Sci 54 (1): 8–14.
  9. Maurer M, Hanau A, Metz M, Magerl M, Staubach P (veljača 2003). "[Relevance of food allergies and intolerance reactions as causes of urticaria]". Hautarzt 54 (2): 138–43.
  10. Moneret-Vautrin DA (svibanj 2003). "[Allergic and pseudo-allergic reactions to foods in chronic urticaria"]. Ann Dermatol Venereol 130 Spec No 1: 1S35–42.
  11. Novembre E, Vierucci A (2001). "Milk allergy/intolerance and atopic dermatitis in infancy and childhood". Allergy 56 Suppl 67: 105–8.
  12. 12,0 12,1 12,2 Cardinale F (prosinac 2008). "[Intolerance to food additives: an update]". Minerva Pediatr. 60 (6): 1401–9.
  13. MacDermott RP (2007). "Treatment of irritable bowel syndrome in outpatients with inflammatory bowel disease using a food and beverage intolerance, food and beverage avoidance diet". Inflamm Bowel Dis 13 (1): 91–6.
  14. Carroccio A (2006). "Multiple food hypersensitivity as a cause of refractory chronic constipation in adults". Scand J Gastroenterol 41 (4): 498–504.
  15. Lang CA (travanj 2006). "Symptom prevalence and clustering of symptoms in people living with chronic hepatitis C infection". J Pain Symptom Manage 31 (4): 335–44.
  16. Maintz L, Benfadal S, Allam JP, Hagemann T, Fimmers R, Novak N (svibanj 2006). "Evidence for a reduced histamine degradation capacity in a subgroup of patients with atopic eczema". J. Allergy Clin. Immunol. 117 (5): 1106–12.
  17. 17,0 17,1 Raithel M (rujan 2005). "Significance of salicylate intolerance in diseases of the lower gastrointestinal tract". J. Physiol. Pharmacol. 56 Suppl 5: 89–102.
  18. Woods RK, Abramson M, Raven JM, Bailey M, Weiner JM, Walters EH (siječanj 1998). "Reported food intolerance and respiratory symptoms in young adults". Eur. Respir. J. 11 (1): 151–5.
  19. 19,0 19,1 19,2 Maintz L, Novak N (2007). "Histamine and histamine intolerance". Am J Clin Nutr 85 (5): 1185–96.
  20. 20,0 20,1 Böttcher I, Klimek L (kolovoz 2008). "[Histamine intolerance syndrome. Its significance for ENT medicine]". HNO 56 (8): 776–83.
  21. Götz M (1996). "[Pseudo-allergies are due to histamine intolerance]". Wien Med Wochenschr 146 (15): 426–30.
  22. Feinle-Bisset C, Horowitz M (kolovoz 2006). "Dietary factors in functional dyspepsia". Neurogastroenterol. Motil. 18 (8): 608–18.
  23. Gordon BR (listopad 2003). "Approaches to testing for food and chemical sensitivities". Otolaryngol. Clin. North Am. 36 (5): 917–40.
  24. Heyman MB (rujan 2006). "Lactose intolerance in infants, children, and adolescents". Pediatrics 118 (3): 1279–86.
  25. Srinivasan R, Minocha A (rujan 1998). "When to suspect lactose intolerance. Symptomatic, ethnic, and laboratory clues". Postgrad Med 104 (3): 109–11, 115–6, 122–3.
  26. McGough N, Cummings JH (studeni 2005). "Coeliac disease: a diverse clinical syndrome caused by intolerance of wheat, barley and rye". Proc Nutr Soc 64 (4): 434–50.
  27. Rousset H (ožujak 2004). "[A great imitator for the allergologist: intolerance to gluten]". Eur Ann Allergy Clin Immunol 36 (3): 96–100.
  28. Elhkim MO (travanj 2007). "New considerations regarding the risk assessment on Tartrazine An update toxicological assessment, intolerance reactions and maximum theoretical daily intake in France". Regul. Toxicol. Pharmacol. 47 (3): 308–16.
  29. Nettis E, Colanardi MC, Ferrannini A, Tursi A (listopad 2004). "Sodium benzoate-induced repeated episodes of acute urticaria/angio-oedema: randomized controlled trial". Br. J. Dermatol. 151 (4): 898–902.
  30. Worm M, Vieth W, Ehlers I, Sterry W, Zuberbier T (veljača 2001). "Increased leukotriene production by food additives in patients with atopic dermatitis and proven food intolerance". Clin. Exp. Allergy 31 (2): 265–73.
  31. Schnyder B, Pichler WJ (lipanj 1999). "[Food intolerance and food allergy]". Schweiz Med Wochenschr 129 (24): 928–33.
  32. 32,0 32,1 Millichap JG, Yee MM (siječanj 2003). "The diet factor in pediatric and adolescent migraine". Pediatr. Neurol. 28 (1): 9–15.
  33. 33,0 33,1 Hodge L, Yan KY, Loblay RL (kolovoz 1996). "Assessment of food chemical intolerance in adult asthmatic subjects". Thorax 51 (8): 805–9.
  34. Layer P, Keller J (2007). "[Therapy of functional bowel disorders]". Schweiz Rundsch Med Prax 96 (9): 323–6.
  35. Parker G, Watkins T (2002). "Treatment-resistant depression: when antidepressant drug intolerance may indicate food intolerance". The Australian and New Zealand journal of psychiatry 36 (2): 263–5.
  36. Iacono G (2006). "Food intolerance and chronic constipation: manometry and histology study". European journal of gastroenterology & hepatology 18 (2): 143–50.
  37. Asero R (2004). "Food additives intolerance: does it present as perennial rhinitis?". Current opinion in allergy and clinical immunology 4 (1): 25–9.
  38. Semeniuk J, Kaczmarski M (2006). "Gastroesophageal reflux (GER) in children and adolescents with regard to food intolerance". Adv Med Sci 51: 321–6.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]