Islamski blagdani

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Islamski blagdani su svetkovine pripadnika islamske vjeroispovijesti.

Općenito, islamske blagdane možemo podijeliti u dvije skupine: Bajrami i Mubarek (odabrane) noći. U te dvije skupine ne spada Dan bitke kod Bedra koja se obilježava 17. ramazana po islamskom kalendaru u znak sjećanja na muslimansku pobjedu nad vojskom mnogobožaca, rođendan Poslanika Muhameda a.s., 12. rebiul- evvela, kada se organiziraju mevludi u džamijama muslimana sunita i muslimanska Nova godina, odnosno 1. muharrem. Obilježavanje rođendana Muhameda i Nove godine nije općeprihvaćeno u muslimanskom svijetu.

Bajrami[uredi VE | uredi]

Kroz godinu se slave dva bajrama: Ramazanski bajram (eidul- fitr) i Kurban-bajram (eidul- adha).

Ramazanski bajram počinje prvi dan nakon prestanka ramazanskog posta. On se još naziva i blagdanom mrsa ili na arapskom jeziku عيد الفطر (fonetski: eid ul-fitr). Ramazanski bajram uključuje prva 3 dana mjeseca ševvala, desetog mjeseca po islamskom kalendaru. Obilježavanje počinje klanjanjem bajram-namaza, a nastavlja se tradicijom obilaska groblja gdje se za umrle izgovaraju sure Kurana Fatiha i Jasin. Dok je bajramski namaz i obilazak umrlih rezerviran za muškarce, žene kod kuće pripremaju obilne objede, gozbe za obitelj. Roditelji tih dana daruju svoju djecu.

Kurban- bajram arap. عيد الأضح (fonetski: eid ul- adha), se obilježava prva 4 dana mjeseca zul- hidždžeta po islamskom kalendaru. Za vrijeme tog blagdana muslimani koji su u mogućnosti obavljaju hadž, petu praktičnu dužnost islama. Uz Kurban- bajram je također vezan običaj klanja kurbana, žrtvenog ovna, goveda ili deve u znak sjećanja na Ibrahima (Abrahama), praoca muslimana, koji je prvi zaklao kurban umjesto svog sina. Meso kurbana dijeli se prema utvrđenim pravilima.

Glavni članak: Kurban-bajram

Mubarek (odabrane) noći[uredi VE | uredi]

Odabrane noći kroz godinu su sljedeće:

Lejletul- regaib ili Noć želja i nadanja- obilježava se prvog četvrtka u mjesecu Redžebu.

Tu noć muslimani provode u molitvi Alahu da im ispuni želje i nade. Navodno, te je noći začet Muhamed, Božji poslanik. Noć se počela obilježavati nakon Muhamedove smrti i obilježava se do danas iako za Muhamedova života muslimani nisu dobili nikakve upute u vezi s tim danom.

Lejletul- miradž ili Noć uznesenja Muhameda a.s.- obilježava se 26.redžeba.

Islamska tradicija tvrdi da je sedme godine svog poslanstva, točno 26. redžeba 618. god. n.e., Poslaniku Muhamedu Alah omogućio posjet drugom svijetu. Na nebo je uznesen na konju Buraku, a vodičem mu je bio osobno melek (anđeo) Džibril. Njegovo je putovanje nazvano Miradž i imalo je svrhu da samo Muhameda učvrsti u uvjerenju da je Islam istinit i da je Alah doista Gospodar Svjetova. Islamski znanstvenici do danas se spore oko pitanja je li miradž bio tjelesno ili duhovno putovanje. Suprotno samom Muhamedu kojeg je miradž učvrstio u vjeri, njegovi suvremenici su ga ismijali.

Lejletul- berat ili Noć čišćenja grijeha- obilježava se 14. ša'bana.

U duhu pripreme za ramazanski post, priređuje se poseban program u noći Lejletul- berat. To je tzv. Tevba- istigfar, kolektivno pokajanje od grijeha. U islamu ne postoji ekvivalent za kršćansku ispovijed, već se pokajanje (tevba) obavlja osobno. Nema posrednika između vjernika muslimana i Boga, Alaha.

Lejletul- kadr ili Noć sudbine- službeno se obilježava 27. ramazana, ali nije izrijekom kazano koja je noć Kadr, sa sigurnošću se zna da je u posljednjoj desetini mjeseca ramazana.

To je najvažniji blagdan muslimana. Kuran za noć Kadr kaže: "Noć sudbine je bolja od tisuću mjeseci".To je najvažniji blagdan muslimana. Kuran za noć Kadr kaže: "Noć sudbine je bolja od tisuću mjeseci". Noć Kadra značajna je jer je u njoj započela objava Kurana Muhamedu, a još je važnije vjerovanje muslimana da u toj noći meleki otvaraju knjigu sudbine svakog pojedinog čovjeka. Iskreno pokajanje u noći Kadr, vjeruju muslimani, donosi automatski oprost od grijeha. Ali, pošto njeno vrijeme nije nigdje naznačeno, muslimani se pridržavaju običaja Muhameda a.s. koji je posljednjih 10 dana ramazana provodio u konstantnom ibadetu, klanjao dodatne namaze, recitirao Kuran, činio dobra djela i molio Alaha za oprost grijeha. U noći koja je dogovorno uzeta za obilježavanje, 27. ramazana, u džamijama diljem svijeta čitavu noć do zore muslimani provode u molitvi i čitanju Kurana.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Islamski blagdani