Istra

Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra^[1]) je najveći hrvatski i jadranski poluotok. Nalazi se na zapadnom dijelu Hrvatske, na sjevernome dijelu Jadrana, na teritoriju Hrvatske, Slovenije i Italije.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Zemljopisna granica Istre ide linijom od uvale Milje (tal. Muggia), do uvale Preluka. Zapadna obala Istre je plića i razvedenija, dok je istočna strma i slabije naseljena. Istru se obično dijeli na tri dijela:

Crvena Istra (zapadna obala) – gdje prevladava crveno-smeđa zemlja (crljenica)
Siva Istra (središnja Istra) – zbog sivog glinenastog tla
Bijela Istra (padine Učke i istočni dio poluotoka) – zbog kamenitog tla

Istočna obala Istre (tzv. Liburnija, odnosno gradovi Brseč, Lovran, Opatija, Volosko, Matulji, Kastav), odnosno zapadni dio Kvarnerskog zaljeva gravitiraju Rijeci, pa je prilikom kreiranja županija 1993. godine taj dio Istre administrativno dodijeljen Primorsko-goranskoj županiji, dok veći dio hrvatskoga dijela Istre koji gravitira Puli administrativno se nalazi u Istarskoj županiji, koja se prostire na površini od 2.813 km². Važniji gradovi i općine u Istri su Pula, Pazin, Poreč, Rovinj, Opatija, Buje, Umag, Novigrad, Labin, Buzet, Motovun (svi u Hrvatskoj), te Kopar i Piran u Sloveniji.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Podrobniji članak o temi: Povijest Istre

Naziv Istra potječe od imena prapovijesnog plemena / naroda Histri, koje je živjelo u tom području. Rimljani Histre opisuju kao zloglasne gusare koji su znali iskoristiti činjenicu što su zbog brojnih plićaka istarske obale vrlo opasne za plovidbu. Rimljani su Istru osvojili tek nakon dva vojna pohoda – 178. i 177. godine pr. Kr. kada ih pobjeđuje konzul Manlije Vulzon. Zadnji otpor Histri su pružili u svom sjedištu Nezakciju (lat. Nesactium) pokraj Pule. Prema Titu Liviju, posljednji branitelji, uključujući i posljednjeg kralja Epulona život su si oduzeli bacivši se sa zidina grada. Po tome događaju Nezakcij se često uspoređuje s Masadom.

Nakon pada Zapadnog Rimskog carstva, Istrom su naizmjence vladali Bizant i Sveto Rimsko Carstvo. Od sredine 15. stoljeća veći dio Istre dolazi pod vlast Mletačke Republike, a nakon njenog nestanka Istrom vlada Austrijsko Carstvo, uz kratkotrajni prekid kada u sklopu Ilirskih provincija u Istri vlada Francuska. Nakon I. svjetskog rata Istra biva pripojena Kraljevini Italiji, a Hrvatske i Slovenske težnju za priključenjem Istre prihvaća politika Kraljevine Jugoslavije, koja je s Italijom bila u napetim odnosima. Velika Britanija obećava pučistima koji su 1941. godine izvršili državni udar u Kraljevini Jugoslaviji sa svrhom uvlačenja te zemlje u Drugi svjetski rat, između ostaloga, da će nakon kraja rata podržati jugoslavenski zahtjev za priključenjem Istre.^[2] Odlučni doprinos priključenju Istre Hrvatskoj ipak je imao masovni narodni ustanak u Istri 1941., i okolnost da su na kraju rata Istru zauzele snage Nove Jugoslavije, koje su se u ono vrijeme mogle osloniti na značajnu podrčku Sovjetskog saveza.

Stanovništvo

Na prostoru Istre može se izdvojiti dio u sastavu Hrvatske koji obuhvaća oko 90% istarskog poluotoka i u kojem žive većinom Hrvati s oko 75% stanovništva dok manjine čine oko 25% stanovništva od čega Talijani 7% a ostatak razni drugi narodi.^{[nedostaje izvor]} Istra u sastavu Slovenije obuhvaća oko 9% istarskog poluotoka, a Slovenci su apsolutno većinsko stanovništvo. Istra u sastavu Italije obuhvaća manje od 1% površine Istre i obuhvaća svega dvije male općine kod Trsta od kojih su u jednoj većinski Slovenci, a u drugoj Talijani.

Velika većina stanovnika hrvatskog dijela Istre govori čakavskim narječjem hrvatskog jezika. U nekima od tih govora (blizu granice sa Slovenijom) koristi se upitna zamjenica "kaj" pa se oni često pogrešno smatraju kajkavcima. Struktura i karakteristike tih govora izrazito su čakavske. U nekim gradovima zapadne obale, te nekim selima na Bujštini živi i talijanska manjina (7% stanovništva) koja govori talijanskim jezikom. U slovenskom dijelu Istre govori se slovenskim jezikom, a slično kao i u hrvatskom dijelu Istre, u malom je broju zastupljena i talijanska manjina.

Na istoku Istre, podno Ćićarije, u nekoliko manjih sela žive Istrorumunji ili Ćići, stanovništvo rumunjskog podrijetla koje govori vlastitim (istrorumunjskim) jezikom koji je mješavina rumunjskog i hrvatskog i danas su to uglavnom Hrvati.

Kažun, poljsko sklonište građeno tehnikom suhozida, karakteristična za Istru

Prema popisu stanovništva iz 2001. vidi se broj stanovnika po općinama te kojim jezikom govore.

Općina	država	Stanovnika	Govornici talijanskog	Govornici hrvatskog/slovenskog
Labin	Hrvatska	12426	03.09%	92.62%
Buje	Hrvatska	5340	39.66%	53.76%
Novigrad	Hrvatska	4002	15.32%	77.59%
Vodnjan	Hrvatska	5651	19.93%	73.16%
Poreč	Hrvatska	17460	06.42%	87.12%
Buzet	Hrvatska	6059	00.87%	96.63%
Pazin	Hrvatska	9227	01.21%	97.56%
Pula	Hrvatska	58594	04.87%	88.38%
Rovinj	Hrvatska	14234	10.81%	81.85%
Umag	Hrvatska	12901	20.70%	72.87%
Bale	Hrvatska	1047	22.54%	75.36%
Barban	Hrvatska	2802	00.39%	99.21%
Brtonigla	Hrvatska	1579	41.29%	52.83%
Cerovlje	Hrvatska	1745	00.46%	99.31%
Fažana	Hrvatska	3050	04.66%	90.75%
Gračišće	Hrvatska	1433	00.28%	99.16%
Grožnjan	Hrvatska	785	66.11%	29.17%
Kanfanar	Hrvatska	1457	01.51%	96.23%
Karojba	Hrvatska	1489	00.94%	97.99%
Kaštelir-Labinci	Hrvatska	1334	07.80%	88.23%
Kršan	Hrvatska	3264	00.40%	94.49%
Lanišće	Hrvatska	398	n.p.	98.99%
Ližnjan	Hrvatska	2945	08.05%	88.29%
Lupoglav	Hrvatska	929	00.32%	98.82%
Marčana	Hrvatska	3903	00.74%	97.72%
Medulin	Hrvatska	6004	03.05%	89.77%
Motovun	Hrvatska	983	15.46%	81.28%
Oprtalj	Hrvatska	981	32.11%	65.04%
Pićan	Hrvatska	1997	00.95%	98.05%
Raša	Hrvatska	3535	02.63%	94.29%
Sveta Nedelja	Hrvatska	2909	01.51%	97.32%
Sveti Lovreč	Hrvatska	1408	01.49%	96.38%
Sveti Petar u Šumi	Hrvatska	1011	00.30%	99.21%
Svetvinčenat	Hrvatska	2218	01.17%	97.16%
Tinjan	Hrvatska	1770	00.79%	98.59%
Višnjan	Hrvatska	2187	08.78%	89.44%
Vižinada	Hrvatska	1137	08.36%	90.59%
Vrsar	Hrvatska	2703	02.96%	90.75%
Žminj	Hrvatska	3447	01.28%	97.80%
Milje	Italija	13208	94.80%	04.80%
Dolina	Italija	6025	29.20%	70.50%
Koper	Slovenija	47539	02.20%	n.p.
Izola	Slovenija	14549	04.30%	n.p.
Piran	Slovenija	16758	07.00%	n.p.
Lovran	Hrvatska	3987	01.71%	92.65%
Opatija	Hrvatska	12719	04.64%	93.81%
Mošćenička Draga	Hrvatska	1641	00.91%	95.67%

Panorama[uredi | uredi kôd]

Sport[uredi | uredi kôd]

Pljočkanje, tradicijska igra iz antičkih vremena uvrštena u popis nematerijalnih kulturnih dobara RH, prisutna je u Istri, Dalmaciji, Provansi, Sardiniji, Siciliji, grčkim otocima i na Cipru. Istarski Pljočkarski Savez jedini je savez u svijetu za taj šport.

100 milja Istre je prva hrvatska ultra trail utrka i prva hrvatska utrka na sto milja.^[3]

Biciklistička utrka Kroz Istru koja se održava od 1949. dio je juniorskoga svjetskog kupa i najdugovječnija hrvatska biciklistička etapna utrka.

Desetljećima se održavao Istarski rally.

U Istri se nalazi ponajveći broj lokacija za surfanje na valovima u Hrvatskoj.

Održavaju se Utrke tovara. Najdugovječnija utrka tovara u Istri je ona u Orbanićima koja se održava od 1969.^[4]