Istočna Hercegovina
Istočna Hercegovina je mikroregija u Hercegovini. Predstavlja područje istočno od rijeke Neretve do granice Bosne i Hercegovine s Crnom Gorom.
Gospodarsko središte i najveći grad Istočne Hercegovine je Trebinje koji je udaljen samo 30 km od obale Jadranskog mora. Oko 90 % Istočne Hercegovine administrativno pripada Republici Srpskoj. Ostala veća naselja ove regije su:
Povijest[uredi | uredi kôd]
Hrvatsko je ime od starina prisutno u Istočnoj Hercegovini. U poimeničnom popisu sandžaka vilajeta Hercegovina spominju se imena "Vukas sin Hrvatina, Bogdan sin Hrvata, Radoje sin Stjepana, Radič sin Vlatka, Vukašin sin Hrvatina".[1] Osobna imena Hrvatin (od 1301.), Hrvajin (od 1475.), Hrvo (od 1475.), Hrvoje (od 1475.) i Hrvat (od 1475.) u srednjovjekovlju nalazimo i diljem istočne Hercegovine: od Bišća kod Mostara preko Zažablja, Popova, Površi i Trebinja do Biograda kod Nevesinja, stolačkoga i konjičkoga kraja te Plane kod Bileće.[2]
Područje Hercegovine istočno od Neretve do 15. stoljeća se zvalo Humska zemlja (ili Zahumlje). To je bilo područje Zahumske biskupije čije je središte od 9. stoljeća bio Ston. Njegovim ulaskom u sastav Dubrovačke Republike (1333.) biskupija prelazi u Trebinje. Kako su trebinjski biskupi povremeno pred Turcima bježali su u Dubrovnik i otok Mrkan (Trebinjsko-mrkanska biskupija) Papa je 1819. prebacio brigu za biskupiju u Dubrovnik, a od 1890. do danas nadležan je mostarsko-duvanjski biskup.[3]
Početkom Drugog svjetskog rata ovdje je živjelo oko 30.000 vjernika, a 1990. upola manje. U Drugom svjetskom ratu i poraću stradalo je 5000 ljudi, a preostalih desetak tisuća stanovnika raseljeni su na različite načine. Godine 1976. ukida se željeznička pruga Gabela – Zelenika što je ubrzalo trend iseljavanja iz ovog kraja.[3]
Početkom listopada 1991. godine JNA, pod srpskom kontrolom, je porušila i spalila hrvatsko selo Ravno u tadašnjoj općini Trebinje što mnogi smatraju početkom rata u BiH.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Župa Uznesenja BDM, Nevesinje Tajna smanjenja katolika od 1647 na 219 osoba, reportaža iz Svjetla riječi (pristupljeno 14. srpnja 2019.)
- ↑ https://hrcak.srce.hr/171401 Domagoj Vidović, Etnonim Hrvat u antroponimiji i toponimiji Vol. 3 No. 3, 2016. str.22
- ↑ a b Istočna Hercegovina nekada i danas Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. kolovoza 2013. (Wayback Machine), rb-donjahercegovina.ba, preuezeto 17. listopada 2016.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Portal - istocnahercegovina.com Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. listopada 2016. (Wayback Machine)