Ivan Kreiziger

Izvor: Wikipedija

Ivan Kreiziger, (Virovitica, 11. rujna 1908. – Zagreb, 4. siječnja 1977.) bio je hrvatski geodet, kartograf i ekonomist.

Život[uredi | uredi kôd]

Biografija[uredi | uredi kôd]

Osnovnu školu završio je u Virovitici, a gimnaziju u Zagrebu 1927. Između 1927. i 1941. pohađao je Vojnu akademiju, Vojno-geodetsku školu i Fotogrametrijski tečaj u Beogradu. Diplomirao je 1969. na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu habilitirao se 1969. radom "Rasteri i njihova primjena u kartografiji". Od 1930. do 1941. radio je kao profesionalni vojnik i geodetski časnik u Vojnogeografskom institutu u Beogradu. Godine 1941. zaposlio se u Zemljopisnom zavodu u Zagrebu, a od 1943. rukovodio je tiskarom tog Zavoda. Od 1945. radio je u Komisiji za razgraničenje pri predsjedništvu vlade NR Hrvatske. Od 1946. do 1951. radio je u poduzeću Geozavod na raznim dužnostima. U to vrijeme počeo je honorarno predavati na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, a od 1951. stalno.

Djelovanje[uredi | uredi kôd]

Vodio je kolegije: Topografski premjer 1947–52. i 1954–56, Geodetsko crtanje 1950–56. Na Geodetskom fakultetu predavao je: Geodetsko crtanje 1962–77, Topografski premjer 1962–64, Izrada i reprodukcija karata 1962–77, Zemljišni oblici i topografski premjer 1964–73, Izrada planova 1964–65. Godine 1970. postao je izvanredni profesor na Geodetskom fakultetu.Ostvario je brojne radove na triangulaciji viših redova, nivelmanu visoke točnosti i topografskoj izmjeri u Vojnogeografskom institutu u Beogradu. Vodio je Odjel kartografske reprodukcije u Zemljopisnom zavodu u Zagrebu. U okviru kolegija Izrada i reprodukcija karata osnovao je Odjel za praktičnu nastavu koji je poslije prerastao u Kartografski laboratorij i Zavod za kartografiju. Pisao je o povijesti kartografije, geodetskim instrumentima, izradi i umnožavanju karata u Geodetskom listu, grafičkim časopisima, za domaće i strane znanstveno-stručne skupove. Od stručnih, praktičnih radova važnija su mu dostignuća: izrada karata u mjerilu 1:5000 do 1:25 000, te izrada karte u mjerilu 1:100 000 za potrebe Ujedinjene Arapske Republike, objavljene u Kairu.

Djela[uredi | uredi kôd]

  • Topografski premjer. Zagreb 1949, 1962.
  • O postanku karata i planova. Geodetski list 1950, 10-12, str. 318-326.
  • Reprodukcija karata. Zagreb 1953. – Geodetsko crtanje. Zagreb 1957.
  • Izrada i reprodukcija karata. Zagreb 1962.
  • Rasteri i njihova primjena u kartografiji, habilitacijski rad. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1969.
  • Praktična kartografija, umnoženi rukopis (koautor P. Lovrić). 1973.
  • Višejezični kartografski rječnik (koautori: P. Lovrić, B. Borčić i N. Frančula). Zagreb 1977.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Sveučilište u Zagrebu: Red predavanja Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb 1947-77.
  • M. Janković (ur.): Spomenica 1919-1969. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1970.
  • P. Lovrić: In memoriam prof. Ivan Kreiziger. Geodetski list 1977, 4-6, str. 140-141.
  • V. Penović: Nastava geodezije i kartografije na Tehničkoj visokoj školi, Tehničkom, AGG i Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1996.
  • M. Lapaine: Geodetsko crtanje u visokoškolskoj nastavi, u: M. Lapaine (ur.): Crtež u znanosti. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1998, str. 191-202.
  • M. Lapaine, I.Kljajić: Hrvatski kartografi-Biografski leksikon

Ovaj tekst je objavljen s dopuštenjem autora knjige Hrvatski kartografi-Biografski leksikon u skolpu nastave na Geodetskom fakultetu