Ivan Milat (slikar)

Izvor: Wikipedija
Ivan Milat-Luketa
Rođenje 7. siječnja 1922.
Blato, Korčula
Smrt 3. kolovoza 2009.
Kutina, Moslavina
Vrsta umjetnosti kiparstvo - slikarstvo
Praksa Zagreb, Pula, Županja, Kutina -
Utjecao Oton Postružnik, Frano Kršinić, itd.
Poznata djela Muzej Moslavine (1961)
Milka Trnina (1970)
Portal o životopisima

Ivan Milat (Blato na Korčuli, 7. siječnja 1922.Kutina, 3. kolovoza 2009.[1]), hrvatski slikar

Životopis[uredi | uredi kôd]

Rođen je u Blatu na Korčuli, a u Dubrovniku živi od 1925. godine, gdje završava Osnovnu i Građansku školu. 1936. godine odlazi u vojsku i u vojnoj glazbenoj školi stječe glazbenu naobrazbu. Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije završava u talijanskom zarobljeništvu u Albaniji.

Nakon povratka na Korčulu 1941. godine upoznaje kipara Ivu Lozicu koji ga inspirira za skulpturu. Nakon Drugog svjetskog rata upisuje Likovnu akademiju, kiparski odsjek, u klasi profesora Vanje Radauša i Frane Kršinića. Na trećoj godini studija ustanovljuje da je obolio od išijasa i da skulptura može samo pogoršati njegovo stanje, te se 1951. odlučuje za studij slikarstva u klasi profesora Otona Postružnika, kod kojega i diplomira.

Nakon Akademije profesorski je staž sticao u Puli, Županji i Kutini, gdje nalazi i svoje stalno mjesto rada i stanovanja. Bio je i kustos Galerije Muzeja Moslavine.

Sa suprugom Silvijom ima četvoro djece: Mladena, Jasminku, Srećka i Zvjezdanu. U umjetničkim vodama su Jasminka, udana Bontek, koja je magistra klavira i živi i radi u Varaždinu kao korepetitor u srednjoj glazbenoj školi, te Zvjezdana udana Mihalke koja je završila akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu (studirala i u Sarajevu) i radi kao likovni pedagog u Kutini.

Djela[uredi | uredi kôd]

Ivan Milat je zadužio mnoge krajeve Hrvatske zbog izvanrednih pejzaža na kojima je zabilježeno vrijeme koje nestaje. Brojni radovi u olovci, uljima i akvarelima danas čine svojevrsnu historiju Pule, Dubrovnika, Županje, Kutine i Desinića. Njegovo impresionističko oko sintetiziralo je i sačuvalo najbolje tradicije Zagrebačke Akademije. Poznat je i po portretima te mrtvim prirodama. Autor je jednog od najljepših brončanih spomenika u Hrvatskoj, na partizanskoj kosturnici u Kutini.

Likovni kritičar Juraj Baldani[2] o stvaralaštvu Ivana Milata: "Spontanost kreacije, iskrenost u doživljaju i vještina u izvedbi elementi su što karakteriziraju to stvaralaštvo, koje nikada nije prekinulo izravnu vezu sa svojim impulsima i nadahnućima, sa prirodom i ljudima što ga okružuju. Ugrađujući svoju umjetnost u život, Ivan Milat je iz svakodnevnog crpio saznanja, u jednostavnosti nalazio istinu, a kroz emocije težio ljepoti. Bio je i ostao slikar stvarnosti prostora i vremena u kojem živi."

A slikar op-arta i novih tendencija Miroslav Šutej[3] o Milatovim portretima: "Opažamo da je zaokupljen potrebom za prikazivanjem trenutnog osjećaja, konkretizirajući dječju nesputanu intimnost, uzimajući teme koje ga svojom prirodnošću prisiljavaju da se prema njima postavi direktno, a jednostavnost događanja daje svježinu crtežima. Rađeni u dahu, crtež za crtežom, obuzeti koliko modelom, toliko tehnikom i izrazom, ovi crteži zrače šarmantnošću trenutka neuhvatljivog dječjeg svijeta."

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. PDF: http://www.blato.hr/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=5589Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine)
  2. J.Baldani, Likovno stvaralaštvo Ivana Milata, Muzej Moslavine, Kutina, 1982.g.
  3. Miroslav Šutej, Predgovor Izložbi Ivana Milata "Impresije iz dječjeg vrtića", 1978.g.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Blatsko ljetoArhivirana inačica izvorne stranice od 4. studenoga 2007. (Wayback Machine)
Muzej Moslavine 1Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. srpnja 2011. (Wayback Machine)
Muzej Moslavine 2Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. srpnja 2011. (Wayback Machine)
Galerija Veliki KrajArhivirana inačica izvorne stranice od 12. listopada 2008. (Wayback Machine)