Ivan Pernar
Ivan Pernar (Hrastina kraj Zaprešića, 3. studenog 1889. - New York, 2. travnja 1967.) bio je hrvatski odvjetnik i političar.
Sadržaj |
Životopis [uredi]
Ivan Pernar rodio se u Hrastini kraj Zaprešića 1889. godine.[1][2] Studirao je pravo u Zagrebu. Bio je član užeg vodstva HSS-a. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije kao političar i član HSS-a više puta je zatvaran.
Atentat u beogradskoj skupštini [uredi]
Ivan Pernar bio je zastupnik HSS-a za Ludbreg. 20. lipnja 1928. godine, revolverskim hicima dvorski agent i zastupnik Radikalne stranke Puniša Račić na mjestu usmrćuje zastupnike HSS-a Pavla Radića i Đuru Basaričeka, smrtno ranjava Stjepana Radića te ranjava Ivana Pernara i Ivana Granđu. Dr. Ivan Pernar je pogođen s dva metka. Prvi Račićev metak pogađa ga u ruku a drugi nepuni centimetar ispod srca, tri milimetra ispod žile kucavice nakon kojeg pada pod klupu i tako je izbjegao treći mu namjenjen metak.[3] Taj drugi revolverski metak Pernar je u tijelu nosio do kraja života.[3][4]
U kanadskom Hrvatskom glasu u članku pod nazivom Dvadeseti lipnja 1928. (brojevi 25. i 26. od 21. i 28. lipnja 1949. godine) Pernar je pisao o tom atentatu opširnije. Dio članka o momentu samog ranjavanja:
- "Tog trenutka plane pištolj, a iz cijevi plamen, dim, prasak i udarac u lijevu ruku. On spušta pištolj okomito do koljena - ja ga gledam a on opet u mene uperio cijev: časak - pištolj plane i drugi put, ali ovaj hitac je pogodio u prsa. Kugla mi slomila rebra, ključnu kost ozlijedila, te me kao opeklo na prsima, a topla krv poteče niz prsa. Sada sam vidio da nije šala pak sam zažmirio i desnom nogom sam se spuštao na poklek promatrajući i dalje kako krvnik puca i gađa."[3]
Nakon atentata [uredi]
Puniša Račić biva osuđen na 20 godina zatvora koje provodi u Kaznenom zavodu u Zabeli kod Požarevca.[5] U listopadu 1944. godine po ulasku u Beograd na prijekom sudu partizani ga osuđuju na smrt i strijeljaju.
Iskoristivši ubojstvo Stjepana Radića i blokadu rada Narodne skupštine (parlamenta) koja je uslijedila, kralj Aleksandar I. Karađorđević u proglasu objavljenom 6. siječnja 1929. godine proklamira da su "ti žalosni razdori i događaji (...) pokolebali kod Naroda veru u korisnost te ustanove" te da zato između kralja i naroda "ne može i ne sme biti više posrednika". Potom ukida Vidovdanski ustav i uvodi Šestosiječanjsku diktaturu koja je prekinuta tek atentatom na kralja u Marseju 1934. godine. Atentat je bio organiziran od ustaša a neposredni izvršitelj bio je Vlado Černozemski, bugarski revolucionar. Černozemski biva ubijen prilikom atentata od francuske policije koja je pucajući po njemu slučajno ubila i francuskog ministra vanjskih poslova Louisa Barthoua. Pernar je nakon oporavka nastavio odvjetničku djelatnost pošto su za diktature kralja Aleksandra političke stranke i politička djelatnost bile zabranjene.[6]
Drugi svjetski rat i SAD [uredi]
Ivan Pernar za Banovine Hrvatske biva izabran za senatora. Za vrijeme NDH više puta je zatvaran od ustaškog režima.[1] Zbog povezanosti s urotom Lorković-Vokić 1944. godine biva uhićen i zatvoren u Lepoglavi odakle je sredinom travnja 1945. prevezen u zagrebačku Zaraznu bolnicu.[1] Neposredno pred slom NDH pušten je i 7. svibnja 1945. godine u skupini vođa HSS-a odlazi u Klagenfurt a potom u Salzburg. U rujnu 1945. godine odlazi u Rim a iz Rima u SAD.[1] U SAD-u se nastanjuje u New Yorku. Nastupa na mnogim skupovima HSS-a po Americi i Kanadi[7], piše u kanadskom Hrvatskom glasu i radi na omogućavanju iseljenja Hrvatima u prekomorske zemlje.[1] Tijekom boravka u izbjeglištvu izložen je napadim ustaške emigracije ali i sam piše žestoke protuustaške polemike i pamflete.[1] Umro je u New Yorku 2. travnja 1967. godine.
Izvori [uredi]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Tko je tko u NDH Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 317-318.
- ↑ Znameniti ljudi marijagoričkog kraja Preuzeto 18. listopada 2011.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Zvonimir Kulundžić: Atentat na Stjepana Radića, Stvarnost, Zagreb, 1967., str. 365.
- ↑ HSS-Kanada: Povodom 81-ve Godisnjice Smrti Stjepana Radica by Mladen Plecko Preuzeto 9. listopada 2011.
- ↑ Zvonimir Kulundžić: Atentat na Stjepana Radića, Stvarnost, Zagreb, 1967., str. 561.
- ↑ Svakodnevni život istaknutih zagrebačkih političara početkom šestosiječanjske diktature Objavio: Stipica Grgić, prof. Preuzeto 18. listopada 2011.
- ↑ Croatian Centre Dr. Đuro Palaić: Hrvatska seljačka stranka u Kanadi. Povijesni ogled.], Zagreb, 2011., str. 18. Preuzeto 18. listopada 2011.
