Ivica Matešić

Ivica Matešić Jeremija (Arbanasi kod Zadra, 27. veljače 1959. – 21. lipnja 2020.), hrvatski publicist, književnik, časnik i vojno-diplomatski predstavnik.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Obnašao je niz vojnih i civilnih dužnosti, kako tijekom Domovinskog rata tako i nakon njega: Dragovoljac Domovinskog rata 1990. – 1995., dozapovjednik nenaoružanih odreda MZ Arbanasi i Ričine, predsjednik skupštine MZ Ričina, zapovjednik voda veze Sv Ivan-Poličnik, zapovjednik diverzantskog voda bataljuna "Sveti Mihovil", Pomoćnik zapovjednika 7. Domobranske pukovnije, pomoćnik zapovjednika Zbornog mjesta Zadar, nastavnik na zrakoplovnom učilištu "Rudolf Perešin" u Zadru, gradski vijećnik, predsjednik Turističke zajednice Grada Zadra. Matešić je dugogodišnji kolumnist "Narodnog Lista" (Izravno s bojišnice, Civilna bojišnica), "Zadarskog lista" (Četiri Kantuna). Bio je vojni izaslanik RH u Italiji, 2005. – 2008., prvi hrvatski polaznik Visokih studija obrane (IAZD) Talijanske Republike. Magistrirao 2009. godine na fakultetu političkih znanosti i novinarstva pri sveučilištu u Perugiji.Stekao strućni magisteriji iz komunikologije u Zadru 2010. Zamjenik je načelnika službe za međunarodnu vojnu suradnju MORH-a,2010.2013 načelnik službe za međunarodnu suradnju MORH-a. Vojni izaslanik RH u Makedoniji, Kosovu i Albaniji 2013. – 2017. Nosilac je više vojnih i civilnih odličja.

Na međunarodnom filmskom festivalu vojno dokumentarnog filma u Braccianu - kod Rima, film Darka Dovranića nastao po scenariju Ivice Matešića Jeremije Križ moje braće nagrađen je plaketom Narodi i vojske za 2006. godinu. Trominutni dokumentarni film " Bombardiranje Zadra 1991." koga potpisuju zajedno Miljenko Dujela i Ivica Matešić nagrađen je u kategoriji povijest istog festivala za 2007. godinu također plaketom " Narodi i Vojske". Istu plaketu "narodi i vojske " dobio je zajedno s Bernardom Kotlarom za njihov film "Zadar-Maslenica 1993" u Braccianu 2008 godine, Njegov epitaf na centralnom križu gradskog groblja u Zadru "Oni su hrvatska njima je dugujemo" uklesan je gotovo na svim spomenicima poginulim braniteljima u Domovinskom ratu Zadarskog kraja. Također isti je upotrebljen za naslov knjige o nestalima u Domovinskom ratu ("Oni su Hrvatska njima je dugujemo", grupa autora Zagreb, 2006.). Matešičev tekst nalazi se na spomen-ploči dvorane u Jazinama posvečen poginulim pripadnicima Tornada " Nitko im nije mogao reći")."Vrijeme garde hrvatske 1991" jedan je od najcitiranijih njegovih tekstova.Njemu se pridružuju pjesme "Ko zlato zemlje oni su bili" i "Cigla na putu"posvećena nestalim pripadnicima Zbora narodne Garde, a naroćiti uspjeh polućila je pjesma "Naresla je trava" posvećena Anti Gotovini pišćevu zapovjedniku i suborcu. U neku ruku ćovjeku koji ga je nagovorio da svoje prve radove skupi u zbirci "Križ moje braće" " Mir tebi gardo " naslov njegove knjige postao je naslov veb stranice udruge dragovoljaca Slavonskog Broda. Odlomci njegovih knjiga objavlje su u knjizi o stradanju Škabrnje "Naša Škabrnja". Također je citiran u drugom izdanju Vojne psihologije ("Vojna psihologija 2", grupa autora Zagreb, 2002.) kao primjer za adaptaciju na bojišnicu, odnosno nakon rata za primjer adaptacije ratnika pri povratku u civilno društvo. Monsignor Marijan Oblak, zadarski Nadbiskup u miru naveo je radove Ivice Matešića u svom djelu "Tisuću petsto godina Zadarske nadbiskupije". Na znanstvenom skupu " Vukovar kao paradigma muke" doktor profesor Tihomil Maštrović kao svoj referat iznio je rad "Ratna proza Ivice Mastešića". Matešić je i autor teksta i njegov kazivatelj na CD Bernarda Kotlara " Ne zaboravimo 1993. Maslenica 2003." koga je urednik Danijel Kotlar. Prvim se radovima javio na početku Domovinskog rata1991.Nakon ranjavanja, neposredno nakon Maslenice ( 18.03 1993 na terenu Škabrnja-Prkos)1994 Izlazi mu prva zbirka " križ moje braće" Kratke priče, realističko -naturalističkog stila, koje ispričane u matešićevim kratkim rečenicama dosežu razinu epskog prikazivanja događaja. Najaći kad pripovjeda. Najslabiji kad filozofira.Tradicionalist, katolički intelektualac, ratnik. Izaziva dvojaku reakciju književne kritike. jednako je slavljen kao i osporavan.Omiljen među pripadnicima Zbora narodne Garde, piše smišljeno u punoj angažiranosti intelektualne i emotivne napetosti. nagonski emotivan i eruptivno elementaran. Matešić kao da želi cijelu priću izreći u jednoj rijeći.Pripisuje mu se tvorba posebne književne podvrste. tako zvane " Novele Ekskorte".. Njegov književni svijet je uzrujani svijet boišnice ... kako ratne tako i one civilne... otuda naziv njegovih kolumna. Njegovo pisnje ne vodi ni povijest, ni kritika, ni statistika. ono piše život. Jeremija ga bilježi.Možda je poslije Krleže jedini progovorio tako snažno o životu hrvatskih vojnika. Piše o brzini zaborava i nestanku ushita vremena Domovinskog rata. Njegovih ljudi i događaja. Domaća kritika uspoređivala ga je s Mailerom, Hemigwejwm, Markezom, Gorkim, no u svom izričaju,najbliži je Isaku Babelju, odnosno Ernestu Jungeru

Djela[uredi | uredi kôd]

Objavio je dosad 10 knjiga na temu Domovinskog rata:

"Križ moje brače" (1994.)
"Uskrs duše gardijske" (1996.)
"S nama su" (1999.)
"Mir tebi gardo" (2002.)
"Takvo zar bilo je lice tvoje" (2004.)
"Naresla je trava" (2006.)
"Mi smo Zadar"(2009)
"Puče moj što učini meni"(2012.)
Pjesma Garde Hrvatske (2016)
Oni su Hrvatska Njima je dugujemo(2019)

150 godina školstva u *Arbanasima (dio monografije 2019)

Pisac scenarija za film Darka Dovranića-Križ moje braće"*
Po priči Ivice Matešića snimljen film Ivice Božića "Oni su Hrvatska" producenti udruga Žena Domovinskog rata i Vojne policije
"Pisac teksta za CD "Ne zaboravimo Maslenica 1993-2003"
"Pisac scenarija za DVD "Maslenica 1993"
"Uz gosp. Serđa Dokozu i gosp. Dragu Marića autor teksta za DVD "Štorija o zadarskim Arbanasima"
"Pisac scenarija za DVD "Zadarska Košarka"
"Jedan od pisaca scenarija za DVD "Barba Slavko, dobri duh Zadra"
"Uz gosp. Dragu Marića autor teksta za DVD "100 godina nogometa kod zadarskih Arbanasa"
"Autor teksta plakata "S nama su"
"autor teksta na spomen križu branitelja "Oni su Hrvatska njima je dugujemo"
"autor teksta pjesme "Ratnici nisu sjene" festival Jastrebarsko

Nagrade i priznanja[uredi | uredi kôd]

Za svoj rad nagrađen je:

nagradom grada Zadra (1994. i 1997.)
nagradom Županije Zadarske (1998.)
odličjem reda "Danice hrvatske s likom Marka Marulića" (1998.)
Izabran u anketi " Narodnog Lista za građanina godine grada Zadra 1994.
Plaketa "Narodi i Vojske" - Braciano 2006., 2007. i 2008.
Velika srebrna plaketa Vojnodiplomatskog Zbora u Rimu 2008.
posebno priznanje pape Ivana Pavla II 1995. i 1998.
zlatna medalja Armije Makedonje za vojnu suradnju 2016.
odličje za osobitu suradnju Snaga Sigurnosti Kosova 2016.
zlatni orao republike Albanije 2017.
Nagrada općine Poličnik za doprinos i pisanje o Domovinskom ratu na području općine Poličnik 2019.