Ivica Mlivončić

Izvor: Wikipedija

Ivica Mlivončić (Vareš, 1931.[1]1. travnja 2013.[2]) je hrvatski novinar, publicist i istraživač Hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata, hrvatsko-bošnjačkog sukoba te djelovanju Al Quaide u ratu u BiH. Rodom je iz Vareša. Kritičar je Haškog suda sa stavom da takav sud ne može biti neutralan jer ga financira Saudijska Arabija. Također je žestoki kritičar liberalnih medija i udruga koje se bave istragom hrvatskih zločina nad Bošnjacima i Srbima. Bio je svjedok obrane Tihomiru Blaškiću osuđenom za zločine nad Bošnjacima u Središnjoj Bosni.

Hrvatskoj je javnosti poznat po knjizi Zločin s pečatom koja pokazuje rezultate njegovih istraživanja rata u BiH, s naglaskom na onaj dio koji se bavio zločinima postrojbâ Armije BiH nad Hrvatima.

Jedan je od autora koji je argumentirao zašto je pogrešan, neoprezan, odnosno čak zlonamjeran naziv Dalmatina za hrvatsku autocestu A1.[3][4]

Pisao je za Slobodnu Dalmaciju, Hrvatska obzorja i uređivao je list BH Danas.

Sudionik je hrvatskih žrtvoslovnih kongresa.

Djela[uredi | uredi kôd]

  • Crkva u Latinskoj Americi, 1988.
  • Pape i Hrvati, 1993.
  • Kraljeva Sutjeska i Vareš : povijesne crtice (urednik izdanja), 1996.
  • Zločin s pečatom : genocid i ratni zločini muslimansko-bošnjačkih snaga nad Hrvatima BiH 1992. – 1994. , 1998. (2. proš. izd. 2001., 3. izd. 2004.)
  • Al Qaida se kalila u Bosni i Hercegovini: mjesto i uloga mudžahida u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1991. do 2005. godine, 2007.
  • Muslimanski logori za Hrvate: u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995. godine, 2008.
  • Vareš od početaka do rata i poraća 1991-2000 , 2011.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Vareš - Bobovac, list vareških Hrvata br.155Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. kolovoza 2010. (Wayback Machine) Željko Ivanković: Knjiga iznimne dokumentarne vrijednosti (Ivica Mlivončić: Al Qaida se kalila u Bosni i Hercegovini, Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2007.)
  2. Slobodna Dalmacija, 2. travnja 2013., osmrtnice
  3. U tekstu u Vjesniku: Sada se forsira ime Dalmatina za autocestu Split-Zagreb. Prema toj logici, mogli bismo je zvati Zara ili Spalato. Naziv Dalmatina nije hrvatski, a nije ni u duhu latinskog jezika, jer bi to bila strada dalmatica. Osim toga Dalmatina je uži, regionalni termin, a autocesta je ne samo put integriranja Hrvatske unutar sebe, nego i njeno integriranje u Europu.
  4. U tekstu u Vjesniku: Frustriranim hrvatskim ljevičarima, sva sila ih je na vlasti, draži je naziv Dalmatina nego kralja Tomislava, jer time čiste svoju "šporku" memoriju o nasilnom gušenju "nacionalističke" autoceste Split-Zagreb kralja Tomislava iz sedamdesetih godina.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Wikicitata
Logotip Wikicitata
Wikicitati imaju zbirke citata o temi Ivica Mlivončić