Ivo Goldstein

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ivo Goldstein 2009. godine, prilikom svečanosti podizanja NATO-ve zastave ispred zgrade MORH-a u Zagrebu.

Ivo Goldstein (Zagreb, 16. ožujka 1958.), hrvatski je povjesničar i sveučilišni profesor. Bavi se bizantologijom i hrvatskom poviješću srednjega vijeka, ponajprije ranim srednjim vijekom, kao i poviješću Židova u Hrvatskoj te hrvatskom poviješću 20. stoljeća.

Životopis[uredi VE | uredi]

Ivo Goldstein rodio se u Zagrebu 1958. godine. Osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju svršio je u Zagrebu gdje je, 1976. godine, upisao jednopredmetni studij povijesti na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.[1] Studij je svršio 1979. godine, slijedeće godine zapošljava se kao asistent-pripravnik na Katedri za opću povijest srednjega vijeka a 1984. magistrirao je s radnjom pod naslovom Historiografski kriteriji Prokopija iz Cezareje postavši znanstvenim asistentom.[1] Od 1984. godine drži nastavu i ispite na kolegiju Opća povijest srednjega vijeka, kada je imenovan šefom Katedre za opću povijest srednjega vijeka pri Odsjeku za povijest. Doktorirao je 1988. godine, u Beogradu,[2] radnjom pod naslovom Bizant na Jadranu od Justinijana I. do Bazilija II. (6-9. stoljeće).[1] Od 1988. godine predaje na poslijediplomskom studiju na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 1990. godine i na poslijediplomskom studiju "Kulturna povijest Jadrana" pri Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Godine 1989.-1990. obnašao je dužnost predsjednika Savjeta OOUR-a Humanističke i društvene znanosti, od 1990. do 1992. godine bio je pročelnikom Odsjeka za povijest a od 1991. do 1996. godine predstojnikom Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta. Od 1991. do 1996. godine držao je nastavu i ispite iz predmeta "Metodologija povijesti". Povremeno je držao predavanja i ispite na predmetu "Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku". Držao je ili drži nastavu i na fakultetima u Osijeku, Puli, Mostaru i Rijeci. Od 1992. do 1996. godine voditeljem je projekta "Hrvatska povijest u ranom srednjem vijeku" u Zavodu za hrvatsku povijest, a sudjelovao je i u projektu Hrvatska povijest - sinteze prof. dr. Nikše Stančića. Od 1997. godine sudjeluje u projektu akademika Tomislava Raukara Hrvatska povijest 1102.-1526.

Bio je predsjednikom židovske vjerske zajednice Beth Israel sa sjedištem u Zagrebu, a od veljače 2013. godine veleposlanikom je Republike Hrvatske u Republici Francuskoj.

Znanstveni rad[uredi VE | uredi]

Autor je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova objavljenih u zemlji i inozemstvu. Urednikom je većeg broja izdanja Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Židovske općine Zagreb. Napisao više scenarija za TV, neredovito surađuje kao kolumnist i na druge načine u raznim medijima u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 1994. godine jednim je od urednika godišnjaka Radova Zavoda za hrvatsku povijest. Od 1992. do 1997. bio je članom Predsjedništva Društva za hrvatsku povjesnicu. Od 2001. redoviti je profesor (Filozofskog fakulteta u Zagrebu). Predaje na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova RH. U više navrata sudjelovao je na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu.

Prevodi s engleskoga jezika.

Izbor iz djela[uredi VE | uredi]

  • Bizant na Jadranu (1992.)
  • Hrvatski rani srednji vijek (1995.)
  • Kronologija - Hrvatska - Europa - svijet (1996.) (urednik i glavni autor)
  • Rječnik stranih riječi (1999., 2007.) (suautorstvo s Vladimirom Anićem)
  • Croatia: A History (2000.)
  • Holokaust u Zagrebu (2001.) (suautorstvo sa Slavkom Goldsteinom)
  • Hrvatski enciklopedijski rječnik (2002.) (skupina autora)
  • Židovi u Zagrebu 1918-1941. (2005.)
  • Povijest zagrebačke Klasične gimnazije (2007.) (suautorstvo s Agnezom Szabo),
  • Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku (2008.) (suautorstvo s Borislavom Grginom)
  • Hrvatska 1918-2008.(2008.)
  • Dvadeset godina samostalne Hrvatske (2010.)
  • Jasenovac i Bleiburg nisu isto (2011.) (suautorstvo sa Slavkom Goldsteinom)
  • Zagreb 1941-1945. (2011.)

Nagrade[uredi VE | uredi]

  • Nagrada grada Zagreba 2005. godine, za ukupni znanstveno-istraživački doprinos te posebno za knjigu Židovi u Zagrebu 1918-1941..[1]

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]